'Nezamislivo je da britanski sudac na koncertu s glazbom koja izaziva najniže strasti stane na stolac, pjeva i pleše. No i suci su ljudi, opravdava se ono što se opravdati ne može i ne smije, pa zato naše suce možete susretati po birtijama u koje pristojniji ljudi ne zalaze, s osobama s kojima se pristojni ljudi ne druže', ustvrdio je nezavisni zastupnik Branko Vukšić.

'Potpuno ste u pravu da profesija sudac nije kao svaka druga profesija, da sudac ne znači biti sudac od 7 do 14 sati jer oni rade puno više. No jednako tako oni ne mogu imati privatni život kao svi drugi i sebi dopuštati neka ponašanja, jer ako si izabrao da budeš sudac ne možeš se tako ponašati', složila se SDP-ova Ingrid Antičević Marinović.

Nema razlike između pijanog suca, ministra i zastupnika

'Moj je dojam da ste o sucima govorili kao da se radi o razuzdanim adolescentima. Kakva je razlika između pijanog suca, pijanog ministra ili pijanog zastupnika? Za mene nikakva. Ali kada bismo u svakom segmentu ili u svakom sustavu cijenili na osnovi pojedinaca onda bismo uvijek pogrešno zaključivali', poručio je Vukšiću HDZ-ov Goran Marić.

'U sudbenoj vlasti većina je dobrih, odličnih sudaca koji ne koketiraju sa politikom, međutim često kukolj ugrozi i većinu dobrog ploda', pojašnjavao je Vukšić.

'Temeljni problem hrvatskog pravosuđa je hipertrofirani normativni sustav koji više nitko u ovoj zemlji ne može pratiti', uvjeren je nezavisni Damir Kajin.

Laburist Nikola Vuljanić smatra kako je suđenje u razumnom roku jedna od 'rak rana' hrvatskog pravosuđa, te je upozorio na neujednačenu sudsku praksu.

'Pravne norme koje smo zapisali u našim zakonima postoje samo u praksi, inače ih nema. Ne može pravna norma bit podložna nekakvom sudskom uvjerenju ili trenutačnoj volji suca pa da se dogodi da o istom ili vrlo sličnom predmetu dva ili tri suca istog ili bliskog suda donesu oprečne odluke', rekao je Vuljanić.

Jedna od najvećih prepreka ujednačavanju sudske prakse prečesto je mijenjanje zakona, ističe SDP-ova Nadica Jelaš.

'Država smo s previše zakona i previše izmjena zakona', složio se i HDSSB-ov Josip Salapić.

Ovo nije društvo jednakih šansi i prava

'Hrvatsko pravosuđe jedan je od glavnih krivaca za stanje u hrvatskom društvu, zbog dosegnute razine korupcije i nekažnjavanja kriminala, ali najveći je njegov zločin percepcija, potpuno utemeljena, da ovo nije društvo jednakih šansi i jednakih prava', kazao je Reformist Petar Baranović.

Ahilova peta hrvatskog pravosuđa je nedodirljivost sudaca. Dovoljno je bilo biti ministar pa za višemilijunske štete dobiti smiješnu kaznu u odnosu na nekog jadnika koji je u samoposluzi ukrao 500 kuna, istaknuo je.

'Za ukradenu kokoš očerupat će vas, ali ako netko digne 202 milijuna kuna, u pravilu nikome ništa. Na kokoši će država demonstrirati svoju vjerodostojnost, ali na milijunima i milijunima eura u pravilu neće', složio se nezavisni Damir Kajin.

Politika dirigira tajming kada će se objaviti presuda, tvrdi HDZ-ov Frano Matušić. Gradonačelnik Dubrovnika, podsjetio je, osuđen je u prvostupanjskom postupku, a 16. prosinca donesena je odluka u žalbenom postupku, no već se mjesec dana ne zna kakva je presuda.

'Rasprava o stanju sudbene vlasti može dovesti do toga da se budućim zakonskim prijedlozima predvide mehanizmi za unapređenje funkcioniranja sudbene vlasti, kako dodatnim osiguranjem ostvariti uvjete za nesmetan i neovisan rad sudbene vlasti i pronalaženje dodatnih mehanizama za osiguranje suđenja u razumnom roku, kako smanjiti koruptivne rizike i kako povećati povjerenje naših građana u sudbenu vlast', rekla je SDP-ova Vesna Fabijančić Križanić.

Ona drži da povjerenje javnosti u sudbenu vlast nije na visokoj razini što je, kaže, u većini slučajeva neopravdano.

Hrvatin: dugovi prema sudskim vještacima su uglavnom podmireni

Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin podnio je danas Hrvatskom saboru izvješće o stanju sudbene vlasti u 2013. te još jednom upozorio na višegodišnje smanjenje proračunskih davanja za rad sudova, ali i izvijestio da su, nakon objave izvješća u listopadu, u većem dijelu podmirena dugovanja sudova prema vještacima, prevoditeljima i drugim suradnicima.

Hrvatin je upozorio da su proračunska davanja za sudove u odnosu na 2010. pala za gotovo 14 posto. 'Mi uspijevamo završiti godinu, ali treba razmisliti da se zaustavi smanjenje budžetskih sredstava, jer 84 posto proračuna čine plaće osoblja i sudaca, a 16 posto odlazi na materijalne troškove'.

Dodao je kako je dobro da su u međuvremenu uglavnom podmirena dugovanja prema vanjskim suradnicima. 'Sudovi ne smiju biti dužnici jer to stvara još negativniju percepciju u javnosti. Mi ne smijemo biti ovisni o odvjetnicima i drugima koji poslije mogu biti stranke u postupku', upozorio je Hrvatin.

Kao pozitivne pokazatelje u 2013. istaknuo je nastavak racionalizacije mreže sudova i trend smanjenja broja neriješenih predmeta.

Kazao je, međutim, kako je apsolutni broj neriješenih predmeta još uvijek prevelik. 'Vidi se da taj broj bitno pada, ali još uvijek ne možemo biti zadovoljni. Sve dobro što se radi pada, na žalost, u vodu kada se pojavi brojh starih predmeta, koji ruše rezultate', rekao je Hrvatin.

Objasnio je da su neriješeni predmeti dijelom rezultat subjektivnih propusta u organizaciji i kontroli, ali i da Hrvatska ima dvostruko veći godišnji priliv predmeta po broju stanovnika od drugih zemalja EU.

Hrvatin smatra da sudovi u Hrvatskoj imaju preširok raspon ovlasti te da bi pojedine nadležnosti trebalo prenositi na druga tijela.

Drži da suci ne bi trebali biti angažirani u kontroli izbora pa da ni on osobno ne bi trebao biti na čelu Državnog izbornog povjerenstva, jer im to dodatno oduzima vrijeme.

Istaknuo je da je opterećenost sudaca u kaznenoj grani dovedena 'gotovo do potpune kontrole', da se izrazito smanjio broj predmeta koji završavaju zastarom. Njih je, kaže Hrvatin, sredinom 90-tih bilo na stotine, a u posljednje su vrijeme svedeni na 50-ak predmeta godišnje.

Naglasio je da je toliki broj zastara znatno lakše kontrolirati te podsjetio da su proteklih godina zbog zastare razriješeni neki suci.