Žalbu u istrazi za podmićivanje bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera, Hernadiju su omogućile izmjene Zakona o kaznenom postupku zbog kojih je Uskok raniji 'nalog' o provođenju istrage, početkom ožujka, zamijenio novim 'rješenjem' na koje je čelnik Mola imao pravo žalbe.

No, sud je ustvrdio da je rješenje o pokretanju istrage protiv Hernadija osnovano i da postoji osnovana sumnja da je počinio kazneno djelo davanja mita, rekao je Hini glasnogovornik Krešimir Devčić.

Sumnja proizlazi, dodao je, iz provedenog postupka, te u konačnici iz same nepravomoćne presude Sanaderu u slučaju Ina-Mol, koji je osuđen na 10 godina zatvora jer je, među ostalim, Molu omogućio stjecanje većinskih upravljačkih prava u Ini.

Hernadijeva odvjetnica pobijala je rješenje o istrazi zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Istragu protiv Hernadija Uskok je prekinuo u prosincu 2012. i ponovno je pokrenuo nakon ulaska u EU.

Kada je Županijski sud prošle jeseni na Uskokov zahtjev odredio pritvor Hernadiju i otvorio mogućnost za raspisivanje europskog uhidbenog naloga, nije želio razmatrati Hernadijevu žalbu. Sud je zaključio da o žalbi može raspravljati tek kada nastupe posljedice odluke o njegovu pritvaranju odnosno kada Hernadi eventualno bude uhićen i izručen Hrvatskoj. No, Hernadijevi odvjetnici su zbog toga podnijeli ustavnu tužbu.

Zatvor za Hernadija Uskok je zatražio nakon što mu je Mađarska odbila uručiti poziv za ispitivanje u Hrvatskoj, a ranije ga nije željela sama ispitati pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa.

No, u međuvremenu njegova je tjeralica, bez znanja hrvatskog suda, tužiteljstva ili policije, nestala s Interpolove stranice, a međunarodna policijska organizacija pojasnila je da taj slučaj revidira Interpolovo povjerenstvo za nadzor koje može blokirati podatke iz baze.