Sjednica optužnog vijeća, na kojoj će se među ostalim odlučivati o osnovanosti optužnice, zakazana je za 7. rujna na Županijskom sudu u Rijeci, a predsjedat će mu sudac Saša Cvijetić.

Miškulin je rekao da je Vrhovni sud ocijenio kako nema valjanih razloga da suđenje bude u Puli te da nema sumnje u pristranost suda na bilo koji način.

Potkraj svibnja na Županijski sud u Rijeci prispjeli su odgovori na optužnicu protiv 12-orice optuženih u "aferi Uljanik", ali je većina optuženika predložila da se predmet ustupi drugom stvarno nadležnom sudu - Županijskom sudu u Puli pa je o tome morao odlučiti Vrhovni sud. Delegaciju nadležnosti su predložili navodeći da ih se tereti za počinjenje djela u Puli.

Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci podignulo je potkraj ožujka optužnicu protiv prvookrivljenog bivšeg člana uprave Uljanika Marinka Brgića te još 11 bivših čelnika Uljanika i 3. maja zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a za jednog okrivljenika i zbog subvencijske prijevare.

Drugookrivljeni je bivši direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, trećeokrivljeni bivši član Uprave Uljanika Veljko Grbac, četvertookrivljeni bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Giani Rossannda, a redom slijede bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Anton Brajković, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc, bivši direktori 3. maja Zdravko Pliško i Maksimilijan Percan, tadašnji direktor Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, direktor Uljanik Shipmanagmenta Darko Šorc, bivši direktor 3. maja Domagoj Klarić i bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan.

Trinaestooptužena je tvrtka Uljanik plovidba iz Pule, koja je lani promijenila ime u Alpha Adriatic, a poslovala je s Uljanikom.

Ugovaranje 'bulk carriera' po znatno nižoj cijeni

Optužnicom se Brgiću, Grpcu, Rossanndi, Brajkoviću, Kranjcu i Pahljini stavlja na teret da su od siječnja 2010. do sredine studenoga 2016. u Puli, na zahtjev i u dogovoru s Pavletićem i Šorcom, kao direktorima dvaju povezanih tvrtki, postupajući na štetu društva o čijim su se interesima bili dužni brinuti, ugovorili gradnju ukupno četiri broda za prijevoz rasutih tereta tzv. bulk carriera po cijeni znatno nižoj od obračunatih planiranih troškova proizvodnje.

To su učinili iako su bili svjesni da će to rezultirati teško nadoknadivim gubitkom u poslovanju društva te znajući da kupci nemaju u cijelosti osigurana sredstva za financiranje izgradnje naručenih brodova, tvrdi tužiteljstvo.

Financijske obaveze prema ugovorima o gradnji brodova samo su u manjoj mjeri izvršene, djelomično i kroz izdavanje preferencijalnih dionica, bez da je prethodno izvršena procjena njihove tržišne vrijednosti, čime je nastala šteta od ukupno 735,9 milijuna kuna.

Pavletića se tereti da je u cilju da za trgovačko društvo nezakonito pribavi novac od Pliška kao odgovorne osobe trgovačkog društva koje je korisnik državnih potpora i koje je bilo dužno pridržavati se pravila o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje, zatražio kratkoročnu pozajmicu koju je Pliško bez potrebne odluke i odobrenja nadzornog odbora tog društva odobrio.

Korištenje potpora namijenjenih drugoj tvrtki

S Pavletićem je 17. rujna 2013. zaključio ugovor o kratkoročnom zajmu od 36 milijuna kuna na rok od šest mjeseci, a taj je rok produžen do 16. ožujka 2015. nakon čega je vraćen tek manji dio novca, a tvrtka je oštećena za 29,1 milijun kuna.

Optužnicom se Pavletiću stavlja na teret i da je od prosinca 2013. do ožujka 2014. s nakanom da za svoju tvrtku nedopušteno iskoristi državne potpore namijenjene drugoj tvrtki, uplaćeni iznos, koji je u skladu sa sporazumom zaključenim s državom bio obvezan proslijediti korisniku potpore, Brodogradilištu 3. maj, zadržao za svoju tvrtku, koju je okoristio za do danas nevraćenih 17,7 milijuna kuna.

Kranjca se tereti da je od 30. lipnja 2015. do 28. srpnja 2015. u Rijeci i Puli, u nakani da pribavi veliku nepripadnu korist društvu koje zastupa, zatražio od Brgića, Grbca, Pahljine i Klarića kao odgovornih osoba i članova nadzornog odbora tvrtke u restrukturiranju koja se kao korisnik državnih potpora trebala suzdržavati od rizičnih ulaganja i stjecanja dionica, da zaključe ugovor o kupnji dionica dviju ino kompanija.

Zatražio je da to učine bez prethodne procjene vrijednosti, a tim su ugovorom i izjavom o prijeboju zatvorili potraživanja koja je društvo u restrukturiranju imalo kao podizvođač na izgradnji triju brodova.

Kupovina nepotrebnih strojeva

S obzirom da kupljene dionice ne nose nikakav prinos, kao i da su brodovi dviju stranih kompanija ujedno i jedina njihova imovina te su hipotekarno opterećeni, to se prodajom 40 posto dionica po više obračunatoj vrijednost navedena tvrtka nepripadno okoristila za 95 milijuna kuna.

Percana se, kao odgovornu osobu Brodogradilišta 3. maj, zajedno s Brgićem, Grpcem i Rossanndom kao članovima uprave dioničkog društva iz Pule, tereti da su 30. listopada 2017., iako su kao većinski vlasnik dionica restrukturiranog društva morali voditi brigu i o njegovim interesima, kako bi se završio postupak restrukturiranja prikazivanjem investicija, sukladno zajedničkom dogovoru, zaključili ugovor o kupoprodaji postrojenja tzv. panel linije. No, kupac za to nije imao nikakve potrebe, jer nije imao izgledan ni jedan ugovor o gradnji brodova koji zahtijevaju uporabu takve tehnologije te ga nikada nije niti koristio.

Plaćanjem linije i izvedenih radova na njenom postavljanju oštećeno je Brodogradilište 3. maj za 22,3 milijuna kuna.

U akciji Uljanik, krajem ožujka prošle godine privedeno je 12 sada već optuženih osoba. Istražni zatvor od 30 dana određen je za Rossandu, Brgića, Pavletića, Percana, Kranjca i Grpca, dok su se ostali branili sa slobode.