'Nije postignut dogovor na razini ministarstva. Nama je na današnjem sastanku prezentirana namjera povećanja plaća kroz uredbe koje se vezuju kroz uredbe koje se vezuju na zakon o plaćama koji je trenutno u e-savjetovanju. Napravljena je od strane ministarstva nekakva svojevrsna projekcija tih povećanja koeficijenata, odnosno načina svrstavanja u određene platne razrede i koliko bi to u postotcima za pojedina radna mjesta iznosilo takvo povećanje. Međutim, to je na neki način daleko od onoga, mi smo skrenuli s teme.

Naime, mi nismo očekivali prezentaciju kako će to biti u budućnosti od 1.1.2024. ili nakon toga, ovisno kada će uredbe biti izrađene, nego smo ostali pri tome da mi danas tražimo povećanje za dio državne službe kao potplaćene, kao najniže rangirane, odnosno kao one s najmanjim plaćama koje nisu dostatne za osnovne životne uvjete.

Ministarstvo u ovom trenutku nema što ponuditi, mi smo tražili i dalje da nam se izreče, dostavi neko kompromisno rješenje, uvažavajući i ovaj moment da je moguće, da je 400 eura veliki iznos kumulativno koji bi se trebalo izdvojiti iz proračuna da bi se to sve skupa namirilo. Međutim, nema tu u ovom trenutku složnosti da se to premosti', izjavila je čelnica Sindikata državnih službenika Iva Šušković.

Štrajk sudskih službenika krenuo je prošlog ponedjeljka. Županijski sud u Zagrebu odbio je Vladin zahtjev za zabranu štrajka pravosudnih djelatnika zbog većih plaća, obrazloživši kako štrajk ima dopušteni cilj i svrhu te da ne postoje razlozi zbog kojih bi štrajk bio nedopušten i nezakonit.

Pravosudna policija objavila je u ponedjeljak da pristaje na ponudu Ministarstva, odnosno da 'podržava odluku Vlade o povećanju, kroz dodatak, plaće službenicima koji su imali najnižu plaću odnosno koeficijent.

'Dodatkom na plaću Vlada svojom odlukom podiže plaću i drugim službenicima i namještenicima. Upoznati smo, što također podržavamo, da će ovaj dodatak ulaziti u koeficijent, i koji će stupanjem na snagu Zakona o plaći i kroz podzakonske akte naknadno rasti 10 do 15 posto', naveli su te dodali da je provedena anketa među članovima sindikata po podružnicama od strane povjerenika i zaključak je da štrajka ipak neće biti.

Malenica o stanju u pravosuđu

'Drago mi je jer je to rezultat razgovora sa sindikatima pravosudne policije. Nadam se da će u narednom razdoblju biti uključeni u ono što ministarstvo bude radilo. Jedna od najvažnijih stvari je zakon o plaćama i ulaganje u zatvorski sustav, poboljšavanje uvjeta u sustavu', komentirao je za N1 ministar Ivan Malenica.

Sindikalni povjerenici pravosudnih policajaca su zadovoljni, ali inzistiraju na dodatnom zapošljavanju policajaca zbog povećanja sigurnosti.

'Dotakli smo se teme zapošljavanja. Ministarstvo raspisuje natječaje, ali u nekim mjestima nema interesa. Što više dovodimo ljudi kroz sustav vježbenika. Povećava se i njihova plaća, tako da vjerujem da će ih i to motivirati. Pokrenuli smo i srednju školu za pravosudne policajce. Želimo uspostaviti karijerni put pravosudnog policajca tako da imamo određeni kontinuitet', ustvrdio je Malenica. Kaže da je posebno u priobalju teško pronaći nove zaposlenike.

'Suci nisu bili u bijelom štrajku'

Suci su dobili povišice, a Malenica je pojasnio kakve su promjene uvedene.

'Mi smo imali razgovore sa sucima. Oni nisu bili u bijelom štrajku. Osnovnica za njihove plaće nije rasla od 2009. godine. Uz to nisu osjećali povećanja osnovice koju su osjećali državni službenici i namještenici. Vjerujem da je ovaj prijedlog Vlade koji je sveobuhvatan jer Ministarstvo pravosuđa i uprave pokriva cjelokupnu državnu upravu, mi smo ovoj situaciji pristupili sveobuhvatno. Nismo htjeli selektivno povećavati plaće dijelu državnih službenika jer je to razlog zašto smo došli u situaciju da imamo 2.500 različitih radnih mjesta, da imamo 576 različitih dodataka i različite koeficijente za iste poslove', rekao je za N1.

Ističe da su upravo zato aktivno radili na zakonu o plaćama koji je sada na javnoj raspravi. Smatra da ovim prijedlogom Vlade obuhvaćaju sve sindikate.

'Nismo htjeli selektivno povećavati plaće već smo ovim prijedlogom obuhvatili skoro 90 posto državnih i javnih službenika. Po reakcijama reprezenativnih sidnikata koji su istaknuli da je ovo jedan od najsindikalnijih poteza Vlade – što zaista jest jer imamo tih 250.000 službenika u državnoj i javnoj upravi koji će ovim prijedlogom biti obuhvaćeni sa 100 eura. Time ćemo premostiti vrijeme do donošenja novih uredbi', smatra Malenica.

Na pitanje jesu li suci dobili željene plaće do 2.000 eura plaće za suca općinskog suda, odgovara: 'To je rezultat kompromisa. Razgovarali smo o dva koraka. trenutačno povećanje zbog inflacijskog udara pa onda stupnjevanje sudaca, usklađianje plaća i rasprava o materijalnim pravima'. Ministar je potvrdio da su im plaće sada blizu 2.000 eura, ali to će se vidjeti u zakonu.

No, zakon se još nije izglasao. Malenica tvrdi da su suci pristali čekati na povišice do uvođenja zakona jer nema drugog načina. 'Vjerujem da će u isto vrijeme doći do povećanja plaća službenika i sudaca. Službenici neće biti izostavljeni', ustvrdio je.

Plaća u pravosuđu manja od minimalca?

Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Iva Šušković je u N1 studiju rekla kako neki službenici primaju plaću od otprilike 450 eura. No, Malenica kaže da je minimalna plaća koju je Vlada propisala 700 eura bruto.

'To je otprilike minimalno 550 eura neto, što znači da nitko u državnoj upravi ne dobiva ispod 550 eura neto. S ovim prijedlogom Vlade tu će plaća porasti za 100 eura, što znači da će minimalna plaća koju bi imao državni službenik biti 650 eura', naveo je ministar te ustvrdio da su 'plaće u državnoj službi nisu male od jučer'.

'To je takav sustav koji postoji već dvadesetak godina. Teško je to riješiti u jedan dan. Zato smo 2020. počeli pripremati ovu reformu da oni koji su najlošije plaćeni, da njima povećamo plaće. Tih 555 eura koje ima taj namještenik četvrte vrste – njegov bi koeficijent trebao biti povećan za otprilike 45 posto. Taj namještenik će dobiti oko 750 eura kroz nove uredbe. Kad se pogleda postotno, to je velika razlika', rekao je Malenica za N1.

'Apeliram na razumijevanje i strpljenje predstavnika državnih službenika. Isticali smo u nekoliko navrata da nije dobro parcijalno rješavati problem plaća. Možemo razgovarati o tome da se sveobuhvatno povećaju plaće, ali ne selektivno. Zato je i ovaj dodatak koji je Vlada prezentirala sveobuhvatan i obuhvaća 220.000 državnih službenika', ponovio je te dodao:

'Početni koeficijent je sada 0.631. U novom zakonu bi bio 0.9 što je malo manje od 50 posto povećanja koeficijenta što će rezultirati povećanjem plaće. Male su plaće, nitko od te činjenice ne bježi, ali radimo na tome'. Na pitanje o tome može li biti manje ljudi u državnoj upravi, kaže: 'Digitalizacija olakšava posao dijelu službenika. Imamo tendenciju za državne službe da se smanjuje broj zaposlenika. Sada je otprilike 250.000 zaposlenih'.

Je li istina da je teško dobiti otkaz u državnoj službi?

Govorio je i o tome je li zaista istina da je jako teško dobiti otkaz u državnoj službi. 'Novi zakon o plaćama svakako će olakšati davanje otkaza za određene kategorije državnih službenika, pogotovo ako budu ocijenjeni ocjenom nezadovoljstva. To je razlog za izvanredni otkaz. Imamo i određenu kategoriju koja je ocijenjena sa ocijenom zadovoljava, koji će morati na dodatnu edukaciju ako žele zadržati svoj posao', ustvrdio je.

Kad je riječ o novom zakonu o javnoj službi, kaže: 'Smisao je da on unaprijedi postojeće stanje. Dvije uredbe za državne službe i javne službe trebale bi ukloniti sve te anomalije koje imamo. Jednaka plaća za jednak rad je načelo kojim smo se rukovodili kroz ovaj zakon'.

Na pitanje o tome kako će koristiti umjetnu inteligenciju za zapošljavanje u državnoj službi, podsjeća da već sad imaju e-državni stručni ispit.

'Algoritmom se dodjeljuju i pitanja ovisno o kojem se radnom mjestu radi. Nemamo ljudskog faktora. Od same prijave do zapošljavanja minimiziran je taj ljudski faktor, tako da vjerujem da je to jedan novi doprinos transparentnnosti zapošljavanja', ustvrdio je Malenica.

O izbornim jedinicama

Kad je riječ o izbornim jedinicama, kaže da zakon ispunjava sve ono što je Ustavni sud u svojoj odluci izglasao. 'Vodili smo se registrom birača prilikom određivanja veličine jedinica. Koliko god je moguće, pratili smo administrativne granice jedinica. U istoj jedinici ostaje 78 posto birača, tako da vjerujem da je ispunjeno sve što je Ustavni sud rekao', smatra ministar.

Na pitanje o tome je li popis birača stvarno relevantan za određivanje izbornih jedinica, čak i ako on ima pola milijuna više nego punoljetnih stanovnika po tom istom popisu, odgovara: 'Registar vuče podatke iz evidencije prebivališta. Smatramo da je to relevantan podatak'.

Demograf Nenad Pokos je došao do podatka da su diskrepancije velike te da je, primjerice, u petoj izbornoj jedinici 20 posto više birača u registru nego što je punoljetnih građana u popisu stanovništva.

'Ako uzmete u obzir broj punoljetnih stanovnika koji proizlaze iz popisa stanovništva, njih je otprilike 3 milijuna i 200 tisuća i kada se to ubaci u prijedlog izbornih jedinica, sve su na plus,minus pet posto. Izuzev pete izborne jedinice koja je na 7,7 posto. To je maksimalno usklađeno bez obzira što nismo uzimali broj punoljetnih osoba kao kriterij', ustvrdio je ministar.

Kaže da ne bi htio prejudicirati što će Ustavni sud reći na to. Ističe i da Ministarstvo nije tražilo imena i prezimena ljudi koji štrajkaju, već samo broj. Kaže da je 3.000 ljudi u štajku prema podacima koje su prikupili. Sindikat kaže da ih je 5.000 u štrajku, a zaposlenih je 7.500, što bi značilo da ih ni pola nije u štrajku. 'To su podaci koje smo mi prikupili', zaključio je Malenica.