Non paper je diplomatska forma koja nije službeni papir, nego lobistički papir u koji se upisuje sadržaj kad se ne želi da se zna tko stoji iza njega. Saznalo se da je to proizvod Europske komisije vjerojatno po usmenoj predaji, objasnio je Klisović i istaknuo da će Srbija morati izmijeniti sporni zakon ako želi raditi uspostaviti dobrosusjedske odnose i povoljnu regionalnu suradnju.

Srbija može putem općeg zakonodavstva, tj. univerzalne jurisdikcije tražiti da se izruči čovjeka za neka djela, ali njen sporni zakon zaobilazi taj put bilateralne suradnje i podiže tajne optužnice - za koje mi ne znamo - te uhićuje građane čim prijeđu granicu. 'Takvo ponašanje je neprihvatljivo i neuobičajeno igdje u svijetu', upozorio je Klisović gostujući u sinoćnjoj HTV-ovoj emisiji Otvoreno

Ako Srbija želi ući u EU, Hrvatska želi biti od pomoći, ali ovakav zakon apsolutno je neprihvatljiv, poručila je Šuica kazavši da 'Srbija ne može biti policajac u ovom dijelu Europe. Bez obzira što zakon nije dio acquisa, moraju ga anulirati'. Šuica vjeruje da će to Srbija shvatiti i učiniti. Rekla je da je Hrvatska punopravna članica i da je sposobna to tražiti od srpskih vlasti te je poručila: 'Vjerujem da ćemo u tome uspjeti, nema smisla da se stvaraju tenzije u regiji'.

Ovaj zakon štetan je za regionalnu suradnju, a takav instrument koji si država uzme u procesu suočavanja s prošlošću vrlo je diskutabilan, istaknula je Kandić, koja smatra kako je važno da svaka država sudi svojim državljanima i to je najbolji put za razvoj vladavine prava. 'Srbija treba ispraviti taj zakon, ne treba dozvoliti da stalno izgleda kao država koja hoće preuzeti sve u bivšoj Jugoslaviji jer te zemlje više nema', naglasila je Kandić.

Petir je podsjetila na slučaj Veljka Marića i rekla da on nije bio uhićen na srbijanskoj granici, već otet - budući da tada nije bila raspisana tjeralica. Proučavajući njegov slučaj, otkrila je problem spornog zakona kojim je Srbija uzela ulogu malog Haaga. Zakon je pravni hibrid, Srbija si uzima ovlasti UN-a, a to su potvrdile i pravne analize koju je Petir, uz podršku većine hrvatskih europskih zastupnika, dostavila Europskoj komisiji. Poslane analize očito su imale efekta jer je Marić izručen Hrvatskoj nakon tri dana, ali je bjelovarski sud samo potvrdio odluku beogradskog, bez ponovnog suđenja - što je sramota bivšeg ministra pravosuđa, tvrdi Petir.

Razočarana je reakcijom bivše Vlade koja nije postavila ukidanje članka 2 i 3 zakona kao mjerilo za poglavlje 23 Srbiji. Tadašnja vlada otvoreno je rekla da Hrvatska Srbiji neće postavljati nikakve uvjete, što Petir kaže da je pogrešno. 'Taj zakon je prijetnja za 300 hrvatskih branitelja koji se nalaze u optužnicama Republike Srbije, a za to ne znaju'. Ministarstvo pravosuđa ima ta imena, tvrdi Petir kao i da ih je bivši pomoćnik tadašnjeg ministra pravosuđa odbio obavijestiti.

Ovo nije bilateralno pitanje, ono se odnosi na sve hrvatske branitelje - Nijemce, Francuze i druge, upozorila je Petir, koja tvrdi da je spomenutu pravnu analizu poslala i tadašnjem premijeru Zoranu Milanoviću, ali da nikada nije dobila odgovor dok ju je bivši državni odvjetnik Cvitan podržao. Istaknula je koliko je važno reći hrvatskim braniteljima koji se nalaze u tajnim optužnicama koji su jer bi, u suprotnome, mogli zavšriti kao Marić prilikom prelaska granice.

Klisović je rekao da nije prošao sastanak s bilo kojom osobom iz Srbije a da se nije pokrenulo pitanje tog zakona tijekom bivše vlade koja je razgovarala s Europskom komisijom i upozorila je koliko je rješenje tog pitanja važno za regionalnu suradnju.

Petir i Šuica pitale su Klisovića zašto ukidanje tog zakona bivša vlada nije postavila kao mjerilo za poglavlje 23, na što je on odgovorio da taj proces teče i ne može se krenuti od Ž. Petir je rekla da je tražila tadašnju ministricu vanjskih i europskih poslova Vesnu Pusić da se unese taj to kao mjerilo, što je ona odbila, a Šuica kaže da je cilj da Srbija postane punopravna članica i da se Hrvatska ne želi nikome osvećivati, ali da Srbi moraju shvatiti da je ukidanje tog zakona jedini put.

Ganić je opisao kako je bio uhićen u Londonu po difuznoj potjernici. One su prave tajne, ne znate tko ih je raspisao ni kada,a za nju nije potreban nikakav dokaz, već samo opis. Zaključak londonskog suda bio je da je Srbija zloupotrijebila britansko pravosuđe u svoju korist, tj. da bi ga proganjala zbog političkog neslaganja, rekao je Ganić.

On smatra i da taj srpski zakon vraća sve na početak devedesetih, tj. da označava povratak suvereniteta Srbije na cijelom teritoriju bivše Jugoslavije. Hrvatska kao punopravna članica dužna je zaustaviti destabilizaciju Balkana koju donosi ovaj zakon, tj. da pomogne boljoj Srbiji koja je protiv Miloševićevog režima da ona više predstavlja Srbiju.

Dok Srbija ne promijeni stavak 2 članka 2 i članak 3 spornog zakona, ona ne može zaustaviti svoj europski put, uvjerena je Petir. Pritom Srbija mora promijeniti i svoje ponašanje prema Hrvatima u Vojvodini koji su tamo građani drugoga reda izloženi diskriminaciji. Hrvatska mora blokirati Srbiju sve dok se ona ne okrene uljuđenijem dobrosusjedskom ponašanju. Naglasila je da se 300 branitelja mora obavijestiti o tajnim optužnicama te da se Mariću mora pružiti adekvatno bolničko liječenje jer je njegovo zdravstveno stanje ozbiljno ugroženo.

Šuica je rekla da ne bi to nazvala blokiranjem Srbije, ali da će Hrvatska braniti svoje interese i neće popustiti. Srbi će shvatiti da je ovo njihov put u EU, a mi kao Hrvatska ćemo im pomoći, zaključio je Klisović.