Ekonomska situacija u Rumunjskoj već je godinama daleko od zavidne. Ova država je još 2009. godine primila 20 milijardi eura pomoći od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), nakon čega su uslijedile mjere štednje, koje su neke Rumunje doslovno dovele do suicida, poput razočaranog građanina koji se u prosincu 2010. pokušao ubiti skokom s balkona parlamenta, i to tijekom rasprave. U međuvremenu je gospodarska i situacija u Rumunjskoj još gora, na proljeće pak dolazi na naplatu pet milijardi eura iz dogovora s MMF-om i EU-om, ali se tamošnja politička elita ponajviše bavi međusobnim razračunavanjem.

Aktualni primjer Viktor Ponta je pobijedio na nedjeljnim izborima sa svojom Socijalno-liberalnom unijom (USL), osvojivši čak 58 posto glasova. Prva stvar koju je najavio u svojem pobjedničkom govoru nije bila obećanje o poboljšavanju teške ekonomske situacije, nego potreba za mijenjanjem ustava, kako bi konačno politički uništio svojeg najljućeg protivnika, predsjednika Trajana Basescua, čija je stranka desnog centra dobila tek 16 posto glasova. Zato je Ponta odmah započeo koalicijske pregovora s Demokratskim savezom Mađara (UDMR), kako bi u parlamentu ostvario dvotrećinsku većinu za mijenjanje ustava. Pontina je namjera oduzeti predsjedniku ovlasti u pitanjima sigurnosti i vanjske politike, ali i omogućiti parlamentu da ukida odluke Ustavnog suda.

Nema sumnje da predsjednik Basescu nije pretjerano omiljen u rumunjskoj javnosti, ali to baš nije ni premijer Ponta, za kojeg se otkrilo da je plagirao svoj doktorat, kao i da mu je rezime ispunjen lažnim informacijama. Povrh toga, Ponta je politički proteže korumpiranog prethodnika Adriana Nastasea, koji si je ljetos pokušao oduzeti život nakon što je osuđen za korupciju na dvije godine zatvora. Nastase se upucao pištoljem u vrat kada je policija došla odvesti ga u zatvor, a Ponta ga je posjetio u bolnici i stao na njegovu stranu. Za pokušaj samoubojstva svojeg političkog oca Nastasea premijer Ponta je optužio sudstvo, koje mu je i trn u oku zbog odluke da predsjednik Basescu, po ustavu, predstavlja Rumunjsku u inozemstvu.

Političko prepucavanje predsjednika i premijera je glavna politička tema u državi koja je među najsiromašnijima u EU-u, čak toliko da je prvu polovicu godine obilježio Pontin pokušaj da pomoću referenduma sruši predsjednika Basescua, što mu nije uspjelo jer na glasanje nije izašlo više od 50 posto registriranih glasača. Basescu je na funkciji do kraja 2014. te sada ima zadatak imenovati novog premijera, a sudeći po odnosu snaga u parlamentu, čini se da neće imati izbora nego opet predložiti Pontu, čovjeka koji ga je opisao kao 'škorpiona koji ubija sve oko sebe', 'najvećeg lažljivca u rumunjskoj povijesti' i 'čovjeka bez srama i časti'.

Zbog političke borbe na život i smrt u kojoj nema čistih namjera, Rumunjskoj su već više puta upućena upozorenja iz Bruxellesa, ali se čini da to nije imalo značajnog utjecaja na predsjednika Basescua i premijera Pontu, posebno na potonjeg čiji USL njeguje antieuropske i proruske stavove. Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung konstatira da je 'Rumunjska, uz Grčku, drugi akutni političko-sigurnosni problem Balkana za NATO i EU'. Zapadni mediji pišu da je predsjednik Basescu poznat po 'ekstremnim izjavama, prijetvornosti, nepotizmu i političkim trikovima' te da je 'neuspješan predsjednik', ali ni da premijer Ponta nije nešto bolji: 'predstavnik starog, trulog sistema koji se odbija reformirati'. S obzirom na to da je oko 43 posto Rumunja bojkotiralo parlamentarne izbore, zapadni analitičari zaključuju kako 'između političke elite i građana postoji veliko otuđenje', a predviđa se nastavak natezanja između predsjednika i premijera, dok će zemlja nastaviti stagnirati.