Predstavljajući izmjene Kaznenog zakona, ministar pravosuđa Orsat Miljenić kao jednu od bitnih promjena u odnosu na prvo čitanje naveo je kazneno djelo sramoćenja.

'Sada nema kaznenog djela ako se dokaže istinitost činjenične tvrdnje koja se iznosila i pronosila te postojanje ozbiljnog razloga zbog kojeg se povjerovalo u njezinu istinitost, a ono što je bitno - neće postojati kazneno djelo teškog sramoćenja ili uvrede ukoliko su njihova obilježja ostvarena u znanstvenom, stručnom, umjetničkom, književnom djelu, javne informacije u obavljanju djelatnosti propisane zakonom, političke ili druge javne i društvene djelatnosti. Tu je i novinarski posao, obrana nekog prava, a sve je učinjeno u javnom interesu ili iz drugih opravdanih razloga', rekao je Miljenić.

Uz to, policija će ubuduće po službenoj dužnosti goniti krađe veće od 1.000 kuna, a ne kao do sada veće od 2.000 kuna. 'Umirovljenik kojem bi bila ukradena cijela mirovina od recimo 1.700 kuna, kada bi to prijavio policiji, ne bi mogao ništa jer ne postupamo po službenoj dužnosti zbog krađe ispod 2.000 kuna. Ne možemo dozvoliti da nekoga kome je ugrožen egzistencijalni minimum ne štitimo po službenoj dužnosti', rekao je Miljenić.

Ukida se zastara za najteža kaznena djela, a po službenoj dužnosti gonit će se prijetnje prosvjetnim i zdravstvenim djelatnicima te odvjetnicima. Nasilničko ponašanje i nasilje u obitelji ponovno će biti obuhvaćeno Kaznenim zakonom.

Da je cijela današnja rasprava bespotrebna, zaključio je pak SDP-ov Nenad Stazić.

'Nama bi pametnije bilo izaći pred Sabor i igrati graničara nego mijenjati Kazneni zakon i uvoditi nasilničko ponašanje u zakon, jer je to besmisleno. Ono se i tako neće primjenjivati na sve', kazao je Stazić.

Pritom je svoj stav obrazložio na primjeru HDZ-a. 'Dvojica istaknutih članova Mladeži HDZ-a koja su divljački demolirala kafić River pub u studenom 2008. nikada neće odgovarati za to. To njihovo nedjelo je otišlo u zastaru. Šest godina se povlačilo po sudovima u Karlovcu i čekalo se da ode u zastaru jer su to, ha, istaknuti članovi Mladeži HDZ-a. Građani će odgovarati i za krivo parkiranje. HDZ nikada neće odgovarati za ono što je učinio, ali će zato biti plaćen za ono što ne čini. Thompson zato što ne pjeva, Karamarko zato što ne dolazi ovdje u Sabor na svoj posao, a prima plaću. To je ponašanje HDZ-a. Prema tome, ministre, najpametnije je da dignemo ruke od svega jer je to potpuno besmisleno u ovome društvu u kojem vladaju ovakva pravila. Ime suca koji je ovo dopustio nikad nećemo saznati, nikada jer i to će otići u zastaru', kazao je Stazić.

U obranu stranke stale su HDZ-ove Nada Murganić i Đurđica Sumrak. 'Stalno isticanje laži je i pritisak i na članove HDZ-a i na njihove obitelji. Kako to suci štite Mladež HDZ-a kada su dečki dobili zatvorske kazne? I ne radi se ni o kakvoj zastari, nego se samo radi o tome da je suđenje vraćeno na ponovni postupak i u nadležnost drugog suda', rekla je Murganić.

'Zanima što vi mislite o tome koliko će ova vlada na kraju mandata trebati oguliti tona krumpira, hoće li to uopće moći hrvatski seljak proizvesti da bi oni bili kažnjeni, ako uopće budu kažnjeni? Jer zbog čega nitko sada ne govori, a niste ni vi spomenuli na koji način će se kazniti ministarstva, sukobi interesa i ministar koji ima 300.000 duga za službena putovanja, ali nema ništa potkrijepljeno putnim nalozima. O tome nitko ne govori. O ministru koji ima sedam službenih kartica i potrošenih 1,2 milijuna kuna. O tome se danas ne govori', poručila je Sumrak Staziću.

Na riječi Đurđice Sumrak osvrnuo se Nikola Vuljanić iz Kluba nezavisnih ljevičara. 'Stvarno pojma nemam koliko se krumpira uopće uzgaja u Hrvatskoj, ali nešto znam - znam da su nam državni odvjetnici dosada bili lešinari u smislu da su hapsili političke mrtvace. Kad netko politički pogine, onda evo državnog odvjetnika i nađe mu koješta, kao gospodinu Sanaderu. Dok je bio politički živ, nije bilo tog državnog odvjetnika koji bi našao ijedan peni da nedostaje iz njegove kase. Treba razlikovati nesposobnost da se upravlja državom i namjernu krađu. I jedno i drugo podliježe sankcijama - jedno podliježe političkim sankcijama, drugo podliježe sankcijama po ovom zakonu', kazao je Vuljanić.

No Stazić nije samo stao na Mladeži HDZ-a, već se osvrnuo i na predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, koja je našla način da ne plati porez i donira 1,17 milijuna kuna od kampanje u humanitarne svrhe. U državama poput SAD-a zbog toga bi se pokrenuo postupak opoziva, upozorava SDP-ovac.

'To je jedinstven slučaj u svijetu da predsjednik države izbjegava platiti porez državi kojoj je predsjednik. Kada bi se tako nešto dogodilo u SAD-u, američki Vrhovni sud bi reagirao momentalno pokrećući postupak koji bi najvjerojatnije prisilio takvog predsjednika na ostavku', kazao je Stazić.

Zasmetao ga je i način na koji predsjednica Grabar Kitarović misli to napraviti.

'Kako će to predsjednica izvesti, i to smo saznali preko organizacije koja je za to specijalizirana, kojoj je to takoreći core business, preko HDZ-a. Ona će uplatiti novac HDZ-u, a HDZ će onda, izbjegavajući plaćanje poreza, sekundirajući u toj poreznoj prevari, u toj utaji poreza, on će kasnije proslijediti taj novac kome predsjednica kaže. Vi, ministre, kažete da imate dovoljno novca za provedbu zakona. Nećete ga imati ako svi budu slijedili svijetli primjer naše predsjednice', zaključio je Stazić.

Odgovor je stigao od HDZ-ovog Davorina Mlakara te je zatražio od predsjednika Sabora Josipa Leke da Staziću udijeli opomenu.

'To što je on nezadovoljan rezultatom predsjedničkih izbora - to je njegova osobna frustracija. Molim vas da mu nakon onog prvog nastupa, u kojem je na krivi način komentirao sudske odluke, a sada ponovno vrijeđa, izreknete opomenu', apelirao je Mlakar, no opomena Staziću ipak nije stigla.

Vuljanić: Treba zabraniti svim građanima odlazak u strane vojske bez dozvole

Prema izmjenama Kaznenog zakona, kazneno djelo postaju i pripremne radnje vezane uz počinjenje kaznenih djela financiranja terorizma, javnog poticanja na terorizam, novačenja za terorizam, obuke za terorizam i terorističkog udruženja.

Osvrnuo se na to Vuljanić. 'Ulazak u nekakvu terorističku vojsku tipa Islamske države je kazneno djelo jer se podupire terorizam. Ulazak u neku drugu vojsku nije kazneno djelo jer oni nisu teroristi, jer su oni borci za slobodu. Borci za slobodu i revolucionari su uspješni teroristi i teroristi su neuspješni borci za slobodu. Koliko god to cinično zvučalo, ali to je povijesna istina. To jest povijesna istina i mislim da će se iz te logičke zavrzlame teško izići ako se jednostavno ne postavimo jednako prema svim našim građanima koji bez odluke predsjednika države ili koga već odlaze u strane vojske', rekao je Vuljanić.

I ORaH-ova Mirela Holy upitala je hoće li se ta odredba odnositi na dobrovoljačke odrede u Ukrajini. 'Naime tumači li se to kao terorizam ili se kao terorizam tumači, recimo, odlazak naših dobrovoljaca u akcije vezano uz ISIL ili slično? Mislim da bi se odredbe Kaznenog zakona trebale odnositi i na ovakve prakse zbog toga što je to vrlo loša poruka u međunarodnom kontekstu, a na kraju krajeva može se vrlo lako dogoditi da ti dobrovoljci u Ukrajini ili nekim drugim državama, u kojima postoje ratne operacije, stradaju i budu ranjeni, pa se postavlja pitanje zbog čega bi RH, odnosno svi porezni obveznici plaćali troškove zdravstvene zaštite, odnosno liječenja takvih pojedinaca', kazala je Holy.

Nezavisna zastupnica Jadranka Kosor osvrnula se na odredbu o sramoćenju. Naime po novome kaznenog djela sramoćenja neće biti ako počinitelj dokaže istinitost činjenične tvrdnje koju je iznosio ili pronosio ili postojanje ozbiljnog razloga zbog kojeg je povjerovao u njezinu istinitost.

'Koji bi to bio ozbiljan razlog da netko povjeruje u istinitost laži? To je jako široko pozicionirana norma koja ostavlja sudu i sucima da odlučuju, ali koja može omogućiti različitu uporabu, a usudim se reći katkada i zlouporabu', kazala je Kosor.

Problem je imala i s odredbom koja kaže da kaznenog djela sramoćenja neće biti 'ako je počinitelj njihova obilježja ostvario u znanstvenom, stručnom, književnom, umjetničkom djelu ili javnoj informaciji, u obavljanju dužnosti propisane zakonom, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti, u novinarskom poslu ili obrani nekog prava, a to je učinio u javnom interesu ili iz drugih opravdanih razloga'.

'Ti 'drugi opravdani razlozi' zaista otvaraju širok prostor. Ta kaučuk-odredba omogućuje da se odlučuje i ovako i onako', rekla je Kosor.

Sramote li novinari zastupnike ili zastupnici sramote sami sebe?

Na odredbu o sramoćenju osvrnula se HDZ-ova Đurđica Sumrak, kazavši kako novinari često iznose nepotpune činjenice o zastupnicima. 'Sada su posljednje vijesti da mi zastupnici radimo u srijedu i četvrtak te onda odlazimo na dugi prvomajski vikend i to uz te svoje dobre plaće i sve ono što ide uz to. Uglavnom, činjenica jest da radimo srijedom i četvrtkom, ali činjenica je da mi zastupnici ne određujemo kada ćemo raditi i koliko ćemo raditi. Da je donesena odluka da radimo ponedjeljak, utorak, srijedu i četvrtak, odradili bismo i petak - da imamo ovdje materijale o kojima bi trebalo raspravljati, sigurna sam da bi onaj dio zastupnika koji uvijek vrijedno sjede ovdje do navečer bio sve ove dane u Saboru', rekla je Sumrak.

Međutim HDZ-ovoj zastupnici lekciju je očitao predsjednik Sabora Josip Leko.

'Poštovana kolegice Sumrak, nisu zastupnici učenici u osnovnoj školi pa da ih se kontrolira izvan njihove kontrole građana. Dobili ste priliku u rasporedu da radite u Saboru ponedjeljkom i utorkom kao klubovi i radna tijela te da radite u plenarnim sjednicama prema vašoj odgovornosti, kao i da se konzultirate sa stručnjacima o materiji koju ne znamo, da se konzultirate s građanima jer je vrlo važno znati da govorite u ime građana. U tom smislu vaša sloboda je ograničena obvezama prema građanima. Nije riječ o tome da Sabor ne radi ponedjeljkom, kada nema većine zastupnika ni klubova zastupnika, niti je riječ da ne radi utorkom, kada mogu raditi i trebaju raditi radna tijela', rekao je Leko.

Naime predsjednik Sabora Leko već ranije je upozoravao zastupnike i molio ih da održavaju sjednice radnih tijela ponedjeljkom i utorkom, međutim to se nije dogodilo ni ovaj tjedan. U ponedjeljak je u Saboru bilo manje od deset zastupnika dok ih je jučer bilo dvadesetak i to zbog sjednica dvaju odbora.

Što se sve mijenja u Kaznenom zakonu, možete pročitati i OVDJE.