Sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Ivana Čalić neće ponovno suditi bivšem premijeru i bvišem šefu HDZ-a Ivi Sanaderu u slučaju Fimi medija, naime, na vlastiti je zahtjev izuzeta iz tog predmeta sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava
S obzirom na to da je sutkinja Ivana Čalić u dva različita predmeta - Fimi Media u kojem je predsjedala sudksim vijeće te Hypo- Ina-MOL, gdje je bila članica sudskog vijeća, sudjelovala u donošenju osuđujućih presuda protiv bivšeg HDZ-ova šefa i premijera Ive Sanadera, vršitelj dužnosti predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Dražen Jakovina prihvatio je njezin zahtjev za izuzećem
Podsjetimo, Vrhovni sud je u listopadu prošle godine ukinuo nepravomoćnu presudu u slučaju Fimi medija kojom je Sanader bio nepravomoćno osuđen na devet godina zatvora te na povrat 15,27 milijuna kuna. Ustavni sud je pak lani krajem srpnja ukinuo pravomoćnu presudu u slučaju zbog ratnog profiterstva u slučaju Hypo te primanja mita od mađarskog Mola kojom je Sanader bio osuđen na 8,5 godina zatvora. Oba su predmeta vraćena na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.
Tko će suditi Sanaderu i HDZ-u?
Tko će biti novi suci na suđenju koje je Sanaderu uskoro trebalo početi na Zagrebačkom županijskom sudu, još se ne zna, a Čalić je izuzeće zatražila 1. veljače ove godine te ga je Jakovina prihvatio imajući na umu da bi situacija u kojoj bi ona i po treći put trebala sudjelovati u odlučivanju o krivnji istog optuženika, mogla stvoriti dojam objektivnog negativnog pokazatelja sučeve (ne)pristranosti, ali i mogućeg nepovjerenja samog optuženika.
U svojem zahtjevu za izuzećem Čalić se pozvala na praksu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) prema kojoj je u demokratskom društvu od velikog značenja povjerenje koje u sudove ima javnost, a kada se radi o kaznenim postupcima, prije svega i povjerenju samog optuženika. Visoki pravni standardi uspostavljeni presudama ESLJP-a upravo naglašavaju takvu okolnost i upućuju na nužnost njezinog izbjegavanja, podsjeća Čalić.
U svojem se zahtjevu pozvala i na odluku Ustavnog suda od 30. travnja 2013. prema kojoj tijela kaznenog progona i kazneni sudovi trebaju uzimati u obzir pravila ESLJP-a jer se samo na taj način osigurava izvršenje međunarodnih obveza preuzetih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a iz činjenica konkretnog slučaja mogu proizaći objektivni negativni pokazatelji sučeve (ne)pristranosti koji opravdavaju legitimno očekivanje da će se sudac otkloniti od suđenja.
Takve činjenice, napominje Čalić, postoje primjerice kada je sudac u prethodnom postupku, koji je sudjelovao na suđenju, odlučivao o pitanjima koja su 'blisko povezana s pitanjima odlučivanja o glavnoj stvari' ili pak kada je sudac sudjelovao u donošenju prvostupanjske ili neke druge presude u kojoj se već izjasnio o krivnji okrivljenika.
HDZ uskoro opet na optuženičkoj klupi
Uvažavajući sve navedene okolnosti Jakovina je zaključio da je njezin prijedlog za otklon od obavljanja sudske dužnosti osnovan te će predmet Fimi medija uskoro predodijeliti u rad drugom sucu.
Naime, ponovljeno suđenje Sanaderu i ostalima optuženima u aferi Fimi Media trebalo je početi 19. veljače, ali je rasprava odgođena na zahtjev Sanaderovih odvjetnika koji su ga pravdali pripremom u završnici suđenja u aferi Planinska gdje je bivši šef HDZ-a i bivši premijer optužen za primanje 17 milijuna kuna provizije nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja kupilo zgradu od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića
Sanader je, valja podsjetiti, ranije na počecima prvog suđenja tražio izuzeće sutkinje Čalić, tvrdeći da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, jer je jedan od njegovih odvjetnika, Goran Suić, sutkinju Čalić navodno zastupao u postupku pred crkvenim vlastima - u brakorazvodnoj parnici, a to je tajio njemu, ali i ostalim odvjetnicima iz Sanaderova braniteljskog tima. No, Vrhovni je sud utvrdio da Suić nije zastupao sutkinju Čalić te da je Sanaderov zahtjev za njezinim izuzećem neosnovan.
Kad će izbori za Ustavni sud i šefa zagrebačkog Županijskog suda?
Sutkinja Čalić pak u međuvremenu se okušala i kao kandidatkinja za ustavnu sutkinju, no pokušaj izbora novih članova i članica Ustavnoga suda kao što znamo lani je neslavno propao, a kada će biti novi još uvijek se službeno ne zna.
Novi se natječaj čeka i u slučaju samog zagrebačkog Županijskog suda na kojemu je Jakovina samo vršitelj dužnosti predsjednika toga suda nakon što je Državno sudbeno vijeće (DSV) koncem studenoga prošle godine poništilo natječaj za čelno mjesto toga suda. Jakovinu je, naime, za v.d.-a imenovao bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić kako ne bi došlo do mogućih zastoja u radu Suda i neželjenih posljedica jer Jakovina prije imenovanja nije primjerice imao ovlasti odlučivati upravo o zahtjevu za izuzećem sudaca jer tu ovlast ima samo predsjednik suda, osim kada se traži njegovo izuzeće.