Na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini otprilike jedna od tri žene pretrpjela je fizičko ili seksualno nasilje, a svaka druga žena suočena je s nekim od oblika seksualnog zlostavljanja, upozoreno je u petak na međunarodnoj konferenciji o seksualnom nasilju koju je organizirala Ženska soba – Centar za seksualna prava u suradnji sa saborskim Odborom za ravnopravnost spolova.
Zastrašujuće brojke temeljene na rezultatima istraživanja koje je provela europska Agencija temeljnih prava ukazuju da je u zemljama EU-a u 2013. godini čak 13 milijuna žena doživjelo neki oblik nasilja, 3,7 milijuna seksualno nasilje, a jedna od 20 žena silovana je prije svoje 15 godine, istaknula je zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš.
Nasilje nad ženama je grubo kršenje ljudskih prava pa je obveza i zadaća svih u društvu, od institucija do civilnih udruga, podizanje svijesti o neprihvatljivosti takvog ponašanja, pomoć žrtvama i odgovarajuće kažnjavanje počinitelja.
Oko 300.000 žena doživjelo pokušaj silovanja
Koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula navela je podatak iz istraživanja iz 2005. godine da je u Hrvatskoj 17 posto žena doživjelo pokušaj silovanja, odnosno njih oko 300.000, od kojih ga 95 posto nije prijavilo jer nisu vjerovale da će počinitelji biti kažnjeni.
Lani je u Hrvatskoj zabilježeno oko 800 kaznenih djela seksualnog nasilja, i to 500 nad djecom, a 300 nad ženama, kaže Mamula, no po nekim neslužbenim podacima taj je broj daleko veći s obzirom da se seksualno zlostavljanje još uvijek ne prijavljuje.
Tome pridonosi i novi Kazneni zakon koji propisuje vrlo male kazne za počinitelje, te konfuzna odredba o kaznenom djelu silovanja i odredba o spolnom odnosu bez pristanka. Žrtva bi, ako se odluči prijaviti zlostavljača, u sudskom procesu trebala provesti od tri do šest godina, da bi zlostavljač na koncu dobio kaznu od jedne do tri godine i na slobodu izašao za godinu dana, rekla je Mamula.
Na konferenciji je sudjelovala i Liz Kelly, ravnateljica Odjela za studije o nasilju nad djecom i ženama s Kraljevskog sveušilišta u Londonu, istaknuvši da je stanje s neprijavljivanjem zlostavljanja slično i u Velikoj Britaniji.
Žrtvama moramo vjerovati, ne stigmatizirati ih i poduzeti sve da počinitelji budu kažnjeni, poručuje Kelly. Kaže da se trenutno u Velikoj Britaniji vodi velika rasprava o seksualnom zlostavljanju žena 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, koje tada nitko nije slušao niti im je vjerovao.
To znači da su njihovi zlostavljači cijelo vrjeme bili prikriveni i mogli su nedjela počiniti ponovo, rekla je dodajući da se zadnih godina prijavljuje oko 20.000 slučajeva seksualnog nasilja. Zaštita žrtava je bolja, policija i civilne udruge pružaju im bolju potporu, no ima naznaka da se zbog ekonomske štednje i to dovodi u pitanje, dodala je Kelly.
Ženama najviše prijete njihovi partneri
Članica Odbora za ravnopravnost spolova Sanja Koenig podsjetila je na neka svjetska istraživanja koja su pokazala da, osim u vojsci, najviše nasilja ima u obitelji, a ženama nepravda više prijeti od njihovog partnera, nego od bilo koga drugog.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić izvijestila je da u njezin ured svakodnevno stižu pritužbe žena o nasilju njihovih partnera. Od policije i sudova tražimo da se žene žrtve ne tretira isto kao i počinitelje, rekla je Ljubičić.
Hrvatska je prije dvije godine potpisala Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, no nažalost još je nije ratificirala, upozorila je Ljubičić dodavši kako se nikako ne smije zaboraviti na žene žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.
Također je ocijenila da mediji još uvijek o seksualnom zlostavljanju i silovanju izvještavaju na senzacionalistički način, otkrivaju imena žrtava i često nameću zaključak da su same kriva za to što se dogodilo. Apelirala je na medije da promijene takav pristup tematici.
Na konferenciji je rečeno i da zbog nedovoljno dobrih zakonskih rješenja i stigmatizacije žrtvi još uvijek na svako prijavljeno nasilje dolazi od 10 do 15 neprijavljenih slučajeva.
