'Želja nam je da podvučemo jednom crtu ispod svega što se na ovim prostorima događalo zadnjih 40 do 50 godina i da kažemo dosta te stvorimo uvjete kojima ćemo puno lakše širiti prostor i kontrolirati prostor, štititi ga i spriječiti bespravnu gradnju', kazao je predstavljajući zakon ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak
Pojasnio je kako se radi o jednokratnom zakonu koji će građanima omogućiti da legaliziraju bespravno sagrađene objekte, i to do 30. lipnja sljedeće godine. Legalizirati se neće moći građevine koje su bespravno sagrađene nakon 21. lipnja 2011. kada je napravljena zadnja satelitska snimka stanja.

'Ovim se zakonom nikome ništa ne oprašta. Svi koji žele zadržati svoje zgrade u prostoru u kojem je moguća legalizacija platit će potrebne doprinose i određenu naknadu ili kaznu za štetu koju su učinili ili naknadu sanacije prostora kojeg su devastirali svojom ilegalnom gradnjom. To se nikome neće oprostiti jer je to pitanje pravednosti, i samo je pitanje vremena kada će im se to obračunati', kazao je Vrdoljak.

Iako će Hrvatski laburisti dati podršku zakonu, njihov Branko Vukšić kazao je da je intencija zakona ipak ponajviše duboko moralno pitanje. 'No, kada mi hrvatski građani raspravljamo o moralu u kontekstu vlastitog interesa, čini mi se da se moral spušta zajedno sa suncem. Poznati satiričar ustvrdio je da je u nas taj prakticirani salto morale puno opasniji nego salto mortale. Je li moralno onima koji su svjesno kršili zakon ozakoniti ono što je nastalo na bezakonju? Je li moralno prema onima koji su mjesecima, pa i godinama strpljivo čekali papire, uredno plaćali sve naknade i poštivali hrvatske zakone, to sve skupa legalizirati? Je li pravedno onima koji su bespravno gradili, često i devastirajući prostor i okoliš, dopustiti da u ratama ili po sniženim cijenama po ubrzanom postupku dati da se ozakoni bezakonje? Nije pravedno. Ali lakše je biti dobar nego pravedan, jer u pravednosti je zbroj svih vrlina. Ovaj prijedlog zakona je eklatantan primjer nepravednosti, čisti salto morale', kazao je Vukšić

Kazao je kako 'svaki deseti Hrvat ima na duši jednu ilegalnu građevinu', no da je za takve statistike prije svega zaslužna država. 'Mogu razumjeti da je država žmirila pred bespravnom gradnjom u kriznim vremenima, no je li žmirila iz humanističkih razloga? Naravno da nije. Kako je mogla rušiti na Kozari boku kada je prije toga bogatunima dopustila ilegalnu gradnju podno Sljemena? Kako je mogla sirotinji rušiti ilegalno sklepane kućerke kada je moćnicima dopustila gradnju viletina na samoj jadranskoj obali?', kazao je Vukšić.

Takva bespravna gradnja opasno je uzela maha, smatra Vukšić, pa se počelo bespravno graditi i na područjima kulturne i prirodne baštine. 'Na jadranskom biseru u Nacionalnom parku Kornati ilegalno je izgrađeno 800 objekata. To je, kada su u pitanju Kornati, 800 zločina, 800 ekocida i 800 kulturocida. To vam je isto kao da bi vlast dopustila da posjetitelji u galeriji nožem čereče Picassovu 'Gospođicu iz Avignona' ili Rembrandtovu 'Noćnu stražu'. Da takve vandale uhvate, nabili bi im lisičine na ruke i dobro ih zabravili. No vlast će sada dopustiti da se grijesi devastacije okaju na rate i da se legalizira zločin, kako na Marjanu, tako i kod onih koji su gradili potleušice u naseljima u koja gospodin Kerum sa svojim automobilima zbog niskog podnožja ne bi mogao ni ući', poručio je Vukšićdodavši kako se nada da ovaj zakon 'neće ostati samo mrtvo slovo na papiru'.

198147,198099,194906,187723
Svoju podršku zakonu dao je i SDP, čiji je Željko Kolar također kazao kako bi bio sretniji da se u Saboru ne raspravlja o legalizaciji bespravne gradnje.'Kad imate 150 tisuća, 300 tisuća ili 400 tisuća bespravno sagrađenih objekata, kad imate 31 tisuću rješenja o rušenju, onda jednostavno morate djelovati. Govorimo o pravednosti, no što je to pravednost? Da li ona uopće postoji u bilo kojoj sferi života, pa tako i u bespravnoj gradnji? Mi možemo zabiti glavu u pijesak i ne vidjeti što nismo vidjeli svih ovih godina ili početi djelovati', kazao je Kolar

Ipak, suzdržanost je iskazao HDZ. 'Donošenje ovog zakona praktično predstavlja priznavanje poraza državne uprave pred bespravnim graditeljima u borbi za uređeni, očuvani, urbanizirani prostor. Predlaganjem ovakvog zakona država priznaje svoju neučinkovitost u dijelu u kojem je trebala čuvati uređeni i urbanizirani prostor koji je jedan od najvećih gospodarskih potencijala RH', kazao je HDZ-ov Branko Bačić, valjda zaboravivši da je originalno putem ovog zakona krenula HDZ-ova vlada još u lipnju prošle godine.

Iako Bačić priznaje da će se ovim zakonom donekle urediti stanje u prostoru i evidenciji nekretnina, nije sasvim siguran da će ubrzati proces legalizacije. Osvnuro se pritom i na glavne razlike između novog prijedloga zakona i postojećeg zakona. 'U prvom redu znatno je proširen broj mogućeg ozakonjenja svih vrsta zgrada koje prema postojećem zakonu nije bilo moguće legalizirati, i to upravo na iznimno osjetljivim i važnim prostorima. Koji su to prostori? U prvom redu primjena zakona proširuje se na zgrade izgrađene na područjima izvan građevinskog područja i zaštićenom obalnom području mora. Jesmo li u ovom trenutku spremni na tako drastičnu razliku i na tako drastičan korak da omogućimo opću legalizaciju u zaštićenom obalnom području', zapitao se Bačić

Na prozivke iz oporbe odgovorio je i resorni ministar Vrdoljak. 'Čulo se danas da ćemo mi ovim zakonom legalizirati nešto na Brijunima, što nije istina. Niti na Marjanu, jer ni to nije istina. Nikada se neće legalizirati ilegalni objekti u nacionalnom parku ili parku prirode', zaključio je Vrdoljak