Zakon o mirovinskom osiguranju propisuje da ljudi koji iskoriste pravo na odlazak u mirovinu po povoljnim uvjetima mogu dobiti samo mirovinu iz prvog stupa. Na njihovu mirovinu nikakvog utjecaja nemaju uplate u drugi mirovinski stup, a propisano je da ono što su uštedjeli u drugom stupu po njihovom umirovljenju pripada državi, odnosno vraća se u prvi mirovinski stup, piše Novi list

Prema procjenama sindikalista koji zastupaju državne službenike i dužnosnike na koje se te odredbe najviše odnose, riječ je o gotovo 60 tisuća ljudi od kojih su neki u trenutku osnivanja mirovinskih fondova imali manje od 50 godina pa su dobrovoljno birali drugi stup, ali ih je najveći broj tamo završio po sili zakona, jer su bili mlađi od 40 godina. Ako državi u drugi stup u prosjeku uplaćuju po 500 kuna doprinosa, to je na mjesečnoj razini najmanje 30 milijuna kuna, što je godišnje 360 milijuna kuna.

Taj novac država nije trajno izgubila jer se on vraća u prvi stup i to s računa svakog osiguranika, kad se on odluči za mirovinu, ali će godinama njime raspolagati mirovinski fondovi. Istovremeno se proračun zadužuje za isplatu mirovina. U sedam godina skupi se tako iznos dostatan za jednomjesečnu isplatu svih mirovina iz prvog stupa, ili za pokrivanje ovogodišnjeg proračunskog deficita. Mirovinski fondovi taj novac mogu oploditi i ostvariti prinos, ali ga mogu i izgubiti bez ikakvih posljedica.

Saborski zastupnik SDP-a Davorko Vidović, bivši ministar za čijeg je mandata pokrenuta reforma i donesen zakon, nedavno je otkrio kako on nije izabrao drugi stup jer je izračunao da od njega neće imati koristi, a zapravo je riječ o tome da na njegovu mirovinu zastupnika drugi stup ne može ni utjecati.

Vidović tvrdi da je u zakon moralo biti ugrađeno takvo rješenje jer se ljudi koji imaju 25 ili 30 godina ne mogu isključiti iz drugog stupa zato što su počeli raditi u, primjerice, policiji, jer se nikada ne zna hoće li sutra promijeniti posao i zaslužiti mirovinu koja neće biti pod posebnim uvjetima.

Međutim, sindikalci ističu da većina policijskih službenika koji su se za to školovali, ili pravosudnih policajaca, ne mijenja tako često svoju karijeru. Što se tiče zastupnika, mnogi uplaćuju sredstva i u drugi mirovinski stup.

Neki to čine dobrovoljno, drugi zbog godina starosti nisu imali izbora, ali dosta zastupnika uopće nije svjesno da im uplate u drugi stup neće utjecati na visinu njihovih saborskih mirovina.

Potpredsjednik HNS-a Jozo Radoš nakon 16 godina provedenih u Saboru na zadnjim parlamentarnim izborima nije osvojio zastupnički mandat i prije malo više od godinu dana otišao je u mirovinu. Nemalo se iznenadio kad je tada saznao da neće imati nikakve koristi od toga što se opredijelio za drugi stup.

– Mislio sam da će drugi stup biti dobra investicija za budućnost i da tako neću ovisiti samo o državnim odlukama. No, ispalo je da sam taj novac zapravo uzaludno uplaćivao i da od toga ni ja ni moja djeca nemamo ništa. Smatram da je riječ o nelogičnosti mirovinskog zakonodavstva, rekao je Radoš

On kao vijećnik u zagrebačkoj skupštini prima naknadu od koje mu dio i dalje ide u drugi stup, premda to neće imati nikakvog efekta na njegovu mirovinu.
Neovisni zastupnik Dragutin Lesar počeo je uplaćivati u drugi stup još prije nego što je 2003. godine ušao u Sabor.

Iako je Lesar poznat po temeljitom poznavanju propisa, priznaje da je tek ovih dana shvatio da neće imati pravo na novac oplođen u tom mirovinskom stupu. Otkad je na svojem blogu napisao da će jednako proći svi korisnici povlaštenih mirovina, kaže da ga je nazvalo nekoliko branitelja i začuđeno ga upitalo otkud mu to.

Čim je premijer Ivo Sanader najavio mogućnost prebacivanja iz drugog u samo prvi stup, zastupnik IDS-a Damir Kajin rekao je novinarima da će odmah to napraviti. Kajin zna da će njegova mirovina biti ista neovisno o tome štedi li i u drugom stupu ili ne, ali ipak je odlučan da prekine s uplatama.