U Hrvatskoj su demografski pokazatelji iz godine u godinu sve gori. U 2022. rođeno je 2625 djece manje nego godinu ranije. Istovremeno pada broj sklopljenih brakova. U Hrvatskoj su tako 2022. sklopljena 18.074 braka, a prije pet ili deset godina njihov broj bio je 10 posto veći.

Statistika bilježi da je 2012. sklopljeno 20.323 braka, a 2017. njih 20.310. Prošle godine bilo je 4808 pravomoćnih razvoda, a na tisuću sklopljenih brakova razvrgnuto je njih čak 266. Stručnjaci i Katolička crkva često dovode u vezu raspad tradicionalnih obitelji s padom nataliteta.

Takva statistika utjecala je na to da se u Hrvatskoj sve više djece rađa izvan braka. Prema detaljnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), očekivano je u našim najzapadnijim županijama - Primorsko-goranskoj i Istarskoj - broj djece rođene izvan braka viši od državnog prosjeka. U Primorsko-goranskoj županiji je od 2154 bebe 2021. njih čak 848 rođeno izvan braka, a u Istarskoj županiji je od 1657 beba izvan braka rođeno njih 659 - gotovo 40 posto u obje županije.

Međutim u Hrvatskoj prednjači Međimurska županija, u kojoj je 547 beba od ukupno 1129 rođenih na svijet došlo u izvanbračnoj zajednici, što je iznimno visokih 48,4 posto. Zanimljivo je to da se Grad Zagreb po tome ne nalazi u vrhu jer su rođene samo 1663 izvanbračne bebe u odnosu na ukupno 8030 rođenih, što iznosi tek 20,7 posto. Na braniku tradicionalnih obiteljskih odnosa su Splitsko-dalmatinska i Vukovarsko-srijemska županija s tek 11 posto izvanbračne djece.

U Nedelišću u Međimurskoj županiji od 152 rođenih čak je 100 izvanbračnih beba. Visoko po broju izvanbračne djece kotiraju i Pula, Medulin, Čakovec, Ogulin, Rijeka, Opatija, Koprivnica, Varaždin i Bjelovar. Zanimljiv je odnos Labina u Istarskoj i Imotskog u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gradova s otprilike sličnim brojem stanovnika. U Labinu je od 78 djece čak 41 rođeno izvan braka dok je u Imotskom od 101 djeteta smo njih četvero rođeno izvanbračno. Hrvatska i u ovom segmentu prati Europu, ali na kontinentalnoj razini ipak ne ulazimo u sam vrh. Naprotiv, imamo jedan od najmanjih udjela djece rođene izvan braka u Europskoj uniji.

Prema podacima Eurostata, udio djece rođene izvan braka u EU kontinuirano se povećavao u razdoblju od 2001. do 2019. godine. U 2001. taj je udio iznosio 26,8 posto, a do 2019. povećao se na 42,7 posto, pri čemu se najviše povećao u Portugalu (+33 postotna boda, s 23,8 u 2001. na 56,8 posto u 2019.), Španjolskoj (+28,7 postotnih bodova, s 19,7 na 48,4 posto), Nizozemskoj (+25,2 postotna boda, s 27,2 na 52,4 posto) i Italiji (+25,1 postotni bod, s 10,3 na 35,4 posto). Stoga se udio djece rođene u braku smanjio u većini država članica. Samo se u Letoniji, Estoniji i Švedskoj udio djece rođene izvan braka smanjio u promatranom razdoblju.

U 2019. više od polovice ukupnog broja djece rođeno je izvan braka u Francuskoj (61 %), Bugarskoj (58,4 %), Sloveniji (57,7 %), Portugalu (56,8 %), Švedskoj (54,5 %), Danskoj (54,1 %), Estoniji (53,7 %), Belgiji (52,4 % u 2018.) i Nizozemskoj (52,4 %). Najmanji udio djece rođene izvan braka imali su Grčka (12,4 %), Cipar (21,2 %) i Hrvatska (21,5 %).