Švaljek je podsjetila na Univerzijadu, 1987. kada je Zagreb dobio novi identitet te istaknula kako su Sveučilišne igre prilika da se na sličan način naprave određeni pomaci do 2016. godine. Možda neće biti toliko novina kao tada 1987., uzevši u obzir sadašnje krizne i recesijske uvjete, ali Europske sveučilišne igre sigurno su razlog da napravimo neke nove i svima vidljive objekte, rekla je Švaljek.

Istaknula je kako je osnovna ideja, osim minimalnog uređenja sportskih objekata, napraviti objekte koji će pridonijeti većoj mobilnosti, povezivanju dijelova grada koji nisu bili ranije povezani te stvoriti nove prostore za rekreaciju. Većina projekata koje pripremamo bit će na potezu između Save s južne strane, sa zapadne strane zapadnog kampusa odnosno Kineziološkog fakulteta i Savske ceste, rekla je.

Na listi planiranih objekata su i Dom sportova kao središnje mjesto za održavanje sportskih aktivnosti u gradu te stadion Maksimir. Što se tiče 'južnog i jugozapadnog poteza' Švaljek je rekla da je u planu nekoliko projekata. To su rekonstrukcija krune Savskog nasipa i jug Savske ceste gdje bi se izgradio intermodalni putnički terminal u kojem bi se s jedne vrste putničkog prijevoza prelazilo na druge (tramvaj, autobus, bicikl, automobil, taksi). Tamo sada stoje autobusi i tramvaji, susreću se različiti vidovi transporta, ali postojeće rješenje nije zadovoljavajuće.

Šarengradska ulica bi trebala u velikoj mjeri rasteretiti Savsku cestu time što će preuzeti glavninu automobilskog prijevoza, dok bi javni prijevoz i biciklistički išao preko Savske, rekla je Švaljek.

Također, izgradit će se pješačko-biciklistički most preko Save, od Jaruna do Arene.

Omogućit će se prijelaz s bicikala na javni prijevoz. Na intermodalnom putničkom terminalu na kraju Savske ceste, omogućit će se i ostavljanje bicikala. S obzirom da svi ti objekti imaju rekreativni, ali i turistički aspekt pridonijet će novom identitetu Zagreba. Oni su i fizički blizu tako da čine jedinstvenu i logičnu cjelinu, rekla je Švaljek.

Kako su to objekti s pozitivnim učincima na mobilnost, prilike za rekreaciju i turizam velike su mogućnosti za financiranje iz strukturnih fondova EU-a, odnosno iz Europskog fonda za regionalni razvoj, smatra Švaljek. No, kako je do 2016. preostalo samo dvije godine, a još nema mogućnosti da se ti projekti kandidiraju za financiranje iz EU fondova, postoji vjerojatnost njihova financiranja sredstvima gradskog proračuna u prvoj fazi. Neki objekti će se moći završiti u potpunosti do Europskih sveučilišnih igara, a neki kada to bude moguće, nakon 2016. godine.

Ono što se čini mogućim i izvedivim jesu biciklistički most od Jaruna do Arene, tromostovlje na Savi, intermodalni putnički terminal, kruna Savskog nasipa. Sigurno je i da će se krenuti s radovima u Šarengradskoj ulici i na denivelaciji rotora, najavila je.

I Maksimirski stadion je na popisu projekata koji se žele dovršiti do 2016., ali je za njega nešto manja vjerojatnost za financiranje sredstvima EU-a.

Rekla je da su procjene cjenika tih projekata vrlo preliminarne i vjerojatno će biti podložne reviziji. Iznos za Dom sportova od 550 milijuna kuna će najvjerojatnije biti podložan reviziji. To znači da će se obuhvat projekta dimenzionirati prema mogućnostima financiranja i gradit će se u fazama, pri čemu će se sportski objekti dovršiti u prvoj fazi. Pored Doma sportova namjerava se graditi podzemna garaža, ali kako ona nije neophodna za održavanje sportskih natjecanja, gradit će se u drugoj fazi. Razvoj Doma sportova ovisi o razvoju cijelog dijela grada te se na njega gleda kao dio kontinuuma, koji počinje od Trga Franje Tuđmana prema jugu. Kako će se taj dio grada razvijati, tako će se razvijati i projekt Doma sportova, pojasnila je.

Upitana koliko će novca po procjenama trebati za sve te projekte, Švaljek je rekla da će ga biti onoliko koliko će proračun moći podnijeti. Najvažnijim je ocijenila da se u dogledno vrijeme pripreme i počnu realizirati neki važni objekti za unapređenje kvalitete života građana, a na Gradskoj upravi je da te objekte osigura uz optimalne troškove. U ovom trenutku možemo reći da imamo 11 prioritetnih projekata, ali visinu ukupnih investicija u ovom trenutku još nije moguće procijeniti, istaknula je.

Europske sveučilišne igre Zagreb - Rijeka 2016. bit će najveće sportsko natjecanje održano u Hrvatskoj, veće od Univerzijade 1987. i Mediteranskih igara u Splitu 1979. Na tim igrama, kojima će 2016. Zagreb i Rijeka biti domaćini, nastupit će oko 5500 studenata sportaša iz 45 europskih zemalja i s 300-tinjak sveučilišta.

Natjecat će se u 19 sportova i dva sporta za studente s invaliditetom, a pritom će koristiti 40 sportskih objekata u Zagrebu i 15 sportskih objekata u Rijeci. Tijekom 12 dana trajanja sudionici će biti smješteni u studentskim domovima u Zagrebu i u Rijeci.