'Nismo protiv javnog okupljanja na Markovom trgu, ali treba urediti na kojim mjestima i pod kojim uvjetima', kazala je SDP-ova Mirela Holy iz Kukuriku koalicije, dok je njezina kolegica, HNS-ova Vesna Pusić istaknula da

će se 'protiviti mogućnosti da pred ulazom u Vladu stoji šator i da se ispred njega mjesecima kampira'.

Naime, vraćanje Markovog trga građanima samo je jedan od 112 zahtjeva Platforme organizacija za zaštitu i promociju ljudskih prava u Hrvatskoj, koje zahtijevaju drugačiju Hrvatsku - Hrvatsku u kojoj je vladavina prava stvarno uporište djelovanja pojedinaca, institucija i političke elite. Stoga su prije parlamentarnih izbora strankama, koalicijama i neovisnim listama uputile poziv da se, prije izlaska građana i građanki na birališta, javno očituju o 112 konkretnih zahtjeva Platforme, koji će, ukoliko se ostvare, osigurati vladavinu prava.

Na poziv da do 16. studenoga 2011. dostave svoje odgovore na poslane zahtjeve, to su dosad napravili: Hrvatski laburisti - Stranka rada, HSP, HSLS i SDSS, dok se na zahtjeve nisu očitovali: Kukuriku koalicija, HDZ, HSS, DC, Milan Bandić (neovisna lista), HGS, Hrvatska ekonomska inicijativa (Ljubo Jurčić, odnosno koalicija BUZ-PGS-HRS), niti su se, uz izuzetak predstavnika Kukuriku koalicije, odazvali pozivu na današnju tribinu.

Jedan od zahtjeva Platforme odnosi se i na osnivanje neovisnog nadstranačkog tijela u Saboru, koje bi neovisno ocjenjivalo i davalo preporuke u odnosu na reformu pravosuđa, antikorupcijske mjere, procesuiranje ratnih zločina i učinkovitost institucionalnog okvira za zaštitu ljudskih prava. Pusić je kazala da treba ići na neki mehanizam domaćeg nadzora, ali se protivi tome da bi to tijelo izvještavalo EU kao nastavak monitoringa nad Hrvatskom nakon ulaska u EU. HSLS-ova Dorica Nikolić, međutim, smatra da je teško sad obećati osnivanje takvoga tijela, koje iziskuje određena financijska sredstva, a ne zna se ima li za njega novca.

I (zasad) bez pismenog traga, Kukuriku košarica civilnom društvu

HSP-ov Dražen Horvat podsjetio je da pravaši ionako nisu za navarat-nanos ulazak u EU te da bi trebalo nadzirati ulazak, dok se laburist Branko Vukšić odmah prebacio na potrebu reforme političke scene i javne uprave. Pusić se s tim složila i istaknula da su pritom važna četiri kriterija: sveučilišna diploma, znanje engleskog jezika, kompjuterska pismenost te poznavanje zakona, propisa i rada hrvatskih i europskih institucija. Kukuriku koalicija zalaže se i za pet statističkih regija te da, kako je dodala Holy, javna uprava bude servis građanima, uz transparentno ocjenjivanje službenika i programe upravljanja projektima.

Nikolić je istaknula da je i HSLS za pet regija, ali bez županija te da je oko toga kako smanjiti broj općina i gradova potreban konsenzus, za koji se založio i HSP, dok je Vukšić naglasio financijsku samoodrživost.

Što se tiče sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva, Pusić je kao najveći problem izdvojila popise birača, a Vukšić smatra da treba mijenjati i Zakon o prebivalištu, izborne jedinice, maknuti izborni inženjering te se pita i imaju li smisla predizborne koalicije. Među važnijim zahtjevima Platforme je i slanje zakona na javnu raspravu, ali Pusić je kazala da će i dalje biti zakona koje će Sabor donositi bez javne rasprave, dok je Holy istaknula da će uvesti povjerenika za javne informacije te dodala da je kod zakona najvažnije njegovo dosljedno poštivanje, a ne da bude samo puki ukras.

Oko pitanja diskriminacije i ljudskih prava, svi su se založili za poštivanje ljudskog dostojanstva, osim što je Horvat govoreći o pravima LGBT skupina uspio kazati da je HSP 'protiv diskriminacije, ali da nisu za to da, primjerice, dva muškarca usvoje dječaka jer će njegova sudbina biti podosta nesigurna, iako svatko ima pravo voljeti koga hoće, ali da ne bi sad pričao i o zoofiliji ili nekrofiliji, no neke ograde moraju postojati'.

Govoreći o civilnom nadzoru nad obavještajnim službama, svi su se složili da određeni vid takve kontrole mora postojati te da treba definirati njegov opseg ovlasti i djelokrug, ali i ojačati postojeće mehanizme.

Međutim, kad je riječ o osnivanju REKOM-a, tu je ideju, Pusić odbacila, kazavši da takvu komisiju mogu osnivati organizacije civilnoga društva, a što se tiče ublažavanja odredbi za raspisivanje referenduma, Pusić je za produljenje roka, ali za zadržavanje postojećega broja potrebnih potpisa, dok se HSLS zalaže za smanjenje broja na 200.000 potpisa.

Platforma je, kao što je već ranije najavljeno, istaknula da će pažljivo pratiti rad naredne vlasti tijekom cijelog njenog mandata i sustavno obavještavati domaću i međunarodnu javnost o svim pozitivnim ili negativnim pomacima u ovim područjima, a nositelje vlasti pozivati na odgovornost u odnosu na preuzete obaveze iz međunarodnih ugovora, kao i na predizborna obećanja.