Osim žena koje su operirane od raka dojke, limfnu drenažu trebaju i ostali pacijenti operirani zbor tumora, kojima je odstranjen jedan ili više limfnih čvorova, kao i osobe koje su pretrpjele neku traumu.

Drenaža se izvodi u Toplicama i u bolnici na Križinama, gdje se godišnje obradi 4000 limfnih drenaža i kompresijskih bandaža, kaže pročelnik Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju s reumatologijom Dinko Pivalica. U zadnjih godinu dana obavili su 2324 limfne drenaže i 1788 kompresijskih tehnika.

"Od ukupno 11 obučenih terapeuta za limfnu drenažu na raspolaganju uvijek imamo troje. Nastojimo na listu čekanja ne stavljati akutne stvari i nove pacijente. Inicijalne i početne limfne drenaže pokušavamo ubrzati bez nekog velikog čekanja, a oni kronični koji dolaze godinama, nažalost, moraju čekati", kaže Pivalica.

Tu pripadaju i različita posttraumatska stanja s limfnim edemima, gdje je limfna drenaža korisna jer skraćuje vrijeme rehabilitacije, ubrzava oporavak i vraća bolesnika u radnu aktivnost, što znači da smanjuje vrijeme bolovanja kod radno aktivnog stanovništva, dodaje Pivalica.

Zbog dugih redova za limfnu drenažu  dio splitskih pacijenata primoran je odlaziti privatnicima i takve usluge skupo plaćati.

Pivalica vjeruje da će se skorim uređenjem Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju s reumatologijom na Firulama, ali i Toplicama te zaposlenjem u novouređenim prostorima novih terapeuta rasteretiti terapiju i smanjiti liste čekanja na procedure fizikalne terapije, pa i za limfnu drenažu.

Ravnateljstvo KBC-a na tome stalno radi, a financiranje uređenja se predviđa putem EU fondova, pa će bolnica projekt uvrstiti u akcijski plan za iduće razdoblje.

Do tada je na potezu HZZO da pregovara sa zdravstvenim ustanovama na području Splita s kojima jedini mogu sklopiti sporazum o pružanju usluge limfne drenaže na uputnicu, a i bolnica bi mogla ubrzati eliminaciju duge liste čekanja otvaranjem druge smjene limfne drenaže u Toplicama.