SDP: Umjesto mjera štednje, fiskalna politika usmjerena rastu

U ime SDP-a, stranke na čelu liste Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS, HSU), odgovorio je europarlamentarac Oleg Valjalo, koji podsjeća da je Vlada dužna u suradnji s Europskom komisijom provesti Postupak prekomjernoga deficita (EDF). Pritom, 'ono što je pri provođenju toga postupka ključno jest naći pravu mjeru između mehanizama štednje i poticanja rasta, i to s ciljem da se otvori prostor novim radnim mjestima te tako osigura gospodarski oporavak'.

Valjalo dodaje da Klub socijalista i demokrata (S&D) u EP-u već duže vrijeme upozorava da se isključivo rigorozne mjere štednje nisu pokazale adekvatnim ekonomskim instrumentom koji bi doveo do izlaska iz krize i posljedično generirao rast, razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.

'Mjere štednje posebno su kritizirane kao kontraproduktivne u zemljama poput Grčke, Irske, Portugala i Cipra, odnosno onim zemljama koje su bile podvrgnute njihovu provođenju pod direktnim nadzorom tzv. trojke', navodi Valjalo. Podsjeća da je EP u ožujku usvojio izvješće sa zaključkom da su agresivne mjere štednje u zemljama pod nadzorom trojke duboko utjecale na povećanje nezaposlenosti, i to osobito među mladima.

'S druge strane, izvješća su pokazala da su jasno vidljivi i zabrinjavajući trendovi povećanja siromaštva, sve veća socijalna isključenost te vrlo izražena marginalizacija ranjivih društvenih skupina. Zbog svega navedenoga, Klub socijalista i demokrata protivio se mjerama koje je provodila trojka i još 2013. pokrenuo ekonomsku inicijativu za drugačijim izlaskom iz krize. Ta se inicijativa zove Progresivna ekonomija i ne bazira se na mjerama štednje, nego na fiskalnoj politici koja je usmjerena rastu', zaključuje Valjalo.

HDZ: Vlada radi sve suprotno preporukama

Stav HDZ-a, predvodnika izborne liste tzv. domoljubne koalicije (HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, HDS i ZDS), poslala je glasnogovornica stranke Dajana Antonija Bebek

'Vlada nažalost nije bila sposobna uz prijedlog rebalansa ponuditi plan i program gospodarskog rasta Europskoj komisiji, zato su nam i nametnuli ovako oštre obveze za smanjenje prekomjernog deficita. Snižavanje plaća u RH dovelo bi do pojačanog odljeva najkvalitetnijih kadrova što bi narušilo, a ne jačalo konkurentnost. Smanjivanje mirovina i socijalnih naknada značilo bi porast siromaštva što je suprotno europskim ciljevima', upozorava HDZ, dodajući da novi nameti koje uvodi Vlada nisu sustavan odgovor na izazove pred kojima se nalazi Hrvatska.

HDZ ocjenjuje da je riječ o mjerama koje su 'bolne za naše građane i poduzetnike, a kratkoročnog su karaktera i ne rješavaju probleme'.

'Moramo podići konkurentnost i izvoz, snižavanjem poreza i doprinosa snižavati trošak rada, otvoriti izvore financiranja poduzetnicima, stvoriti povoljno i stabilno poduzetničko okruženje, poticati razvoj i provedbu projekata javne infrastrukture koji su potpora poduzetnicima', navodi HDZ, dodajući da Vlada radi sve suprotno preporukama pametne fiskalne konsolidacije.

Suprotno svim preporukama Europske komisije, Europske središnje banke i ostalih institucija EU-a, Vlada štedi na investicijama koji su pokretači rasta i razvoja', upozorava HDZ, zaključujući da su sada posebno opasni porezi koji obeshrabruju štednju i ulaganja, kao sto su porez na isplaćenu dobit ili sada najavljeni porez na štednju i imovinu.

Hrvatski laburisti: Građani trebaju spriječiti takvu krađu

'Postupak prekomjernog deficita i utjeravanje svih europskih zemalja, bez obzira na uvjete i bez obzira na okolnosti, u jednake kriterije, još je jedan od poteza Europe liberalnog (financijskog) kapitalizma po sustavu Prokurstove postelje. Ako ste prekratki za postelju, rastegnut će vam noge, ako ste predugački, odrezat će ih', slikovit je europarlamentarac Nikola Vuljanić, koji odgovara u ime Hrvatskih laburista.

Vuljanić navodi da je tri posto deficita sasvim arbitrarna razina, određena prema jednoj od europskih vlada (koja je u tom trenutku vodila EU) i ne se može bez zastrašujućih posljedica primijeniti na sve zemlje i situacije.

'Tvrdo inzistiranje na upravo toj razini dovelo je do socijalne katastrofe u južnim zemljama Europe, a dovodi do iste katastrofe i u Hrvatskoj', upozorava Vuljanić.

S druge strane, reguliranje proračunskog deficita ne bi se smjelo odnositi na ona područja koja čine temeljna ljudska i građanska prava – zdravstvo, socijalnu zaštitu, obrazovanje.

'Rezovi se provode upravo tu i to možda trenutačno zatvara rupe u fiskalnoj politici, ali otvara i provalije u socijalnoj. Zatvaranje tih provalija bit će i novčano i društveno mnogo skuplje. Hrvatski građani to ne bi trebali dozvoliti jer im se krade ono što su desetljećima stvarali vlastitim rukama i vlastitim odricanjem', navodi Vuljanić.

Nacionalni forum: Revidirati socijalne transfere i poreze

U ime Nacionalnog foruma, stranke na čelu Partnerstva hrvatskog centra (Nacionalni forum, HSLS, PGS i Lista za Rijeku), odgovor je poslao Petar Tanta iz agencije Preclarus komunikacije.

Nacionalni forum smatra da nije najbitnije hoće li zemlja ostati u proceduri prekomjernog deficita pet ili više godina, nego da se što brže započnu dubinske, cjelovite, strukturne reforme, koje će biti temelj dugoročnog razvoja. Stranka se zalaže za hitnu izmjenu zakona koji koče investicije, među kojima je i Zakon o radu.

Smatramo da je potrebno revidirati socijalne transfere i poreznu politiku staviti u funkciju otvaranja radnih mjesta, odnosno porezno rasteretiti tvrtke. Smanjenje poreznih prihoda, koje bi se moglo pojaviti kao posljedica takve porezne reforme, pak nadomjestilo bi se porezima na kapitalnu dobit, kamate, nezdravu hranu i imovinu koja je izvan funkcije', predlaže Nacionalni forum.

I na nacionalnoj i na europskoj razini, stranka se slaže s pristupom talijanskog premijera Mattea Renzija, koji upozorava da će se provođenje oštrih mjera štednje pokazati kao gubitak vremena ako se zbog takve politike udvostruči nezaposlenost i zato poziva EU da postavi nova pravila koja bi povezala reforme s gospodarskim rastom.

ORaH: Rezultat dominacije neoliberalnog koncepta

ORaH smatra da smanjivanje rashoda treba ostvariti na način da veći teret rezanja podnesu bogatije društvene skupine, a da se prema slabijima primjenjuju visoki socijalni kriteriji. U tom smislu treba izvršiti uravnoteženje u oporezivanju rada i kapitala, stoji u odgovoru kojeg je u ime ORaH-a uputila glasnogovornica stranke Zorica Živković Farina.

Dosada je značajno veće opterećenje na radu nego na kapitalu i to svakako treba promijeniti. U takvom razmišljanju porez na nekretnine i na štednju ima smisla, jednako kao što ima smisla snižavanje plaća političkoj eliti na svim razinama vlasti', rezoniraju u ORaH-u.

Nadalje, temelj za povećanje prihoda proračuna je stabilan i transparentan porezni sustav. 'Problem neće riješiti povećanje opće porezne presije nego povećanje gospodarske aktivnosti, gospodarski rast i novo zapošljavanje', poručuju iz ORaH-a.

Mjera štednje u EU su pak 'rezultat dominacije neoliberalnog koncepta koji nikad nije imao pravu mjeru osjećaje za zemlje i društva u problemima'. 'Naravno da ta društva probleme prekomjerne potrošnje trebaju riješiti, ali za to treba naći prikladne, mekše i dugoročnije aranžmane što i socijalno senzibilniji europski političari priznaju', zaključuju iz ORaH-a.

Savez za Hrvatsku: Najgore je tamo gdje su najveći rezovi

U ime Saveza za Hrvatsku (ABH, A-HSS, HDSSB, HSP, HRAST, Hrvatska zora, Obiteljska stranka i Zavjet za Hrvatsku), predstojnik Središnjeg ureda Hrvatske zore Antun Babić naveo je da mjere kojima Vlada pokušava pokriti minus u proračunu potvrđuju da ona nema strategiju upravljanja državnim financijama, da ili ne razumije ili ne prihvaća osnove makroekonomije.

Državi je potreban jeftin novac, građane treba rasteretiti poreznih davanja, a tvrtke konačno osloboditi i parafiskalnih nameta, kako bi se pokrenuo novi ciklus gospodarskih aktivnosti, a time i povećanje prihoda', ističe Babić, dodajući da se tek kad je ekonomski sustav stabilan može, vrlo oprezno, razmišljati o porezu na štednju i nekretnine.

Na europskoj razini, produživanje i pogoršanje krize 'moglo bi donijeti velike ljudske tragedije i imati neželjene političke posljedice'.

'Svjedoci smo da u nekim europskim zemljama (poglavito Grčkoj, Mađarskoj, pokrajini Kataloniji) jačaju separatistički pokreti. S druge strane, pozitivno je što su neki pripadnici javne političke elite počeli shvaćati i priznaju da su mjere štednje bile pogrešne', navodi Babić.

Dodaje da su najviše podbacila gospodarstva upravo onih zemalja koje su provodile najveće rezove u rashodima i/ili najveća povećanja poreza. Tu se našla i Hrvatska

Pune odgovore stranaka i koalicija možete pročitati ovdje