Istaknuto je kako su učenici koji su sudjelovali u programu ENABLE i učili o društvenim i emocionalnim vještinama (SEL) skloniji prijaviti agresivno ponašanje svojih vršnjaka, a i učitelji su svjesniji o problemima takvog nasilja i bolje ga rješavaju kada se dogodi u razredima. Pokazuju to rezultati dvogodišnjeg projekta koji financira Europska unija i potvrđuju da razvoj društvenih i emocionalnih vještina ima dalekosežne posljedice u borbi protiv vršnjačkog nasilja.

Sudionici iz pet zemalja članica koje su pokrenule ovu inicijativu, Belgije, Hrvatske, Danske, Grčke i Velike Britanije, sudjelovale su u razvoju i primjeni materijala za učenje, a naknadno su im se pridružile i škole iz Rumunjske. Tako je u manje od dvije godine, u aktivnostima ENABLE integriranim u školski program sudjelovalo više od osam tisuća učenika između 11 i 14 godina te 530 učitelja u 127 škola. Hrvatska je na samom početku svog putovanja ENABLE, ali više od 300 učitelja iz 68 škola već je krenulo s programima i nastavljaju ih provoditi i u već započetoj školskoj godini.

'U pozadini nasilja često su nezadovoljene potrebe djece te norme, vrijednosti i stereotipi u obiteljskom životu i tolerantan stav prema nasilju u društvu općenito. Primjerice, istraživanja potvrđuju kako je tjelesno kažnjavanje u Hrvatskoj još uvijek široko prihvaćeno u obitelji i izvan nje, kao metoda odgoja, unatoč brojnim argumentima koji ukazuju na njegovu štetnost i unatoč propisima', upozorava Ivana Milas Klarić, pravobraniteljica za djecu

Tolerancija i puni potencijal

Uz aktivno provođenje programa protiv vršnjačkog nasilja od presudne je važnosti uloga roditelja i društva u odgoju djece koje pravobraniteljica vidi kao jednu od preventivnih metoda protiv nasilja.
'Najsnažnija prevencija u obitelji su topli i brižni roditelji koji posjeduju odgojne kompetencije te usmjeravaju i vode svoje dijete u pozitivnom razvoju osobnosti učeći ga odgovornosti i poštovanju pravila te svojih i tuđih prava. Prevenciju je potrebno nastaviti u vrtiću i školi gdje djeca usavršavaju socijalne vještine i stječu nova iskustva i znanja', kaže Milas Klarić.

Slično razmišlja i Janice Richardson, voditeljica projekta ENABLE koja je istaknula da djeca samo u okruženju gdje se osjećaju fizički i emocionalno sigurnima mogu razviti svoje znanje i vještine te ostvariti puni potencijal kao aktivni građani.

'Jedan od glavnih ciljeva projekta ENABLE jest poticanje tolerancije i uzajamnog poštovanja među učenicima, smanjivanjem govora mržnje i nasilja kroz holistički pristup koji uključuje i školu i obitelj te društvene mreže i medije koji imaju veliku ulogu u životima djece', istaknula je na konferenciji Richardson.

U Danskoj je, prema istraživanjima iz 2014., 25 posto djece bilo žrtva nekog oblika nasilja, u Grčkoj je te brojka malo veća (32 posto), a u Velikoj Britaniji nasilje je doživjelo 40 posto djece.
Prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, u Hrvatskoj je 2003. 27 posto djece bilo žrtva nekog oblika nasilja, a 2013. ta je brojka porasla na 33 posto.

'Nasilje u odgojno-obrazovnim institucijama pojavljuje se gotovo jednako kao nasilje u obitelji. Osim ovog programa, u Hrvatskoj se provodi i UNICEF-ov program Stop nasilju u školama. No nažalost imamo iskustvo da ti programi prestaju onog trenutka kad projekt završi. Čini nam se da država i donositelji odluka o brizi za djecu na globalnoj razini moraju povesti računa o tim programima', rekla je Maja Gabelica Šupljika, zamjenica pravobraniteljice za djecu.

Vodeći istraživači i stručnjaci iz svih krajeva svijeta doprinijeli su razvoju materijala koji su besplatni za korištenje i dostupni online tako da svaka škola može primijeniti sveobuhvatan program za učenike, učitelje, roditelje ili skrbnike. Uskoro će biti objavljena i knjiga 'Vršnjačko nasilje - perspektive, prakse i stvarno stanje' koja čitatelje vodi na putovanje oko svijeta da vide koliko zemlje i industrija rade na tom problemu, pogotovo kad su u pitanju djeca i mladi koji su fizički i društveno ranjiviji pa samim time i lakša meta za nasilje.