Sve je veći broj predmeta u kojima su građani tužili Republiku Hrvatsku pred Europskim sudom za ljudska prava. Dapače, u 2012. je broj predmeta porastao za 45 posto u odnosu na godinu ranije, a u 2013. taj je broj uvećan za još 78 posto. Podaci su to koje je u saborskoj raspravi iznijela zastupnica Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik, predstavaljući zastupnicima izvještaj o radu svog ureda
Kako je Stažnik kazala predstavljajući izvještaj, povećan je broja predmeta koji se tiču prava na suđenje u razumnom roku, povrede prava na život, zabrane mučenja, ponižavajućeg i nečovječnog postupanja, povreda prava na mirno uživanje vlasništva itd. Prema iznesenim podacima, Europski sud za ljudska prava u 2012. donio je ukupno 23 presude, od čega je u pet slučajeva utvrdio da nije bilo povrede konvencijskog prava. Ured je koordinirao izvršenje 17 presuda, a građanima je na ime obeštećenja isplaćeno 325.950 eura, 70 posto više nego u 2011.
Govoreći u ime kluba zastupnika SDP-a nezavisni zastupnik Josip Kregar kazao je da je porast broja predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava jasan znak da Hrvatska nije društvo u kojem vlada poštenje i vjera u nepristrano i sposobno profesionalno sudstvo te je povećanje broja predmeta rezultat refleksije takve stvarnosti. Međutim, dodao je Kregar, neke su presude Europskog suda za ljudska prava ipak dovele do promjena u društvu.
'Radi se o sporu protiv Ljubljanske banke koji je sada u žalbenom postupku i koji će, po svemu sudeći, završiti kao što je završio u prethodnoj ulici, u korist štediša Ljubljanske banke, što je veliko opterećenje za slovensku državu, ali veliko olakšanje za štediše kojima je nepravedno zakinuto njihovo pravo', rekao je Kregar.
HDSSB-ov Boro Grubišić također je podsjetio da je Hrvatska 2012. zbog izgubljenih postupaka morala platiti 2,5 milijuna kuna, što je 70 posto više nego godinu ranije. Kazao je da bi štetu koju je zbog tužbe platila država trebalo platiti državno, upravno ili pravosudno tijelo koje je za to odgovorno, jer se ovako novac izdvaja iz poreza i prireza građana.
'Dakle onaj tko je bio glavni štetočina, kada bi on snosio barem djelomično odgovornost u financijskom smislu, onda bi to bio dobar primjer i možda bi se tako popravila situacija u cijeloj Hrvatskoj', rekao je Grubišić.
S tim se načelno složila i Stažnik. 'Naši zakoni u velikom broju nisu protivni konvenciji, nego je problem postupanja naših tijela. Smatramo kada bi se na kraju godine iz proračuna određenog ministarstva ipak vidjelo da se te godine morao dati određeni iznos i po presudama Europskog suda onda bi se brže razvijala svijest o potrebi pozitivnih promjena', rekla je Stažnik.
