Novi popis kaznenih djela protiv okoliša uključuje nezakonitu trgovinu drvnom sirovinom i iscrpljivanje vodnih resursa. Za pojedina kaznena djela predviđa se zatvorska kazna do 10 godina dok će novčane kazne poduzećima biti u iznosu pet posto ostvarenog prometa na svjetskoj razini ili 40 milijuna eura
Kaznena djela protiv okoliša četvrta su najveća kriminalna aktivnost na svijetu, a Europska unija postala je prvo međunarodno tijelo koje je kriminaliziralo najteže slučajeve ekološke štete 'usporedive s ekocidom'. Države članice imat će dvije godine da ažuriranu direktivu uključe u nacionalna zakonodavstva.
Za nova pravila svoj glas dalo je 499 eurozastupnika dok ih je stotinu bilo protiv, a 23 su ostala suzdržana. Stručnjaci ovaj zakon smatraju revolucionarnim.
vezane vijesti
'Zahvaljujući novim pravilima, onečišćivači će snositi odgovornost. Riječ je o važnom koraku u pravom smjeru jer će osobe na vodećem položaju u tvrtki koja uzrokuje onečišćenje morati odgovarati za to, baš kao i samo poduzeće. Uvođenjem dužnosti brižnog postupanja onemogućuje se skrivanje iza dozvola i pronalaženje rupa u zakonu', poručio je izvjestitelj Europskog parlamenta i nizozemski eurozastupnik iz redova Europske pučke stranke (EPP) Antonius Manders.
Novim pravilima ažuriran je popis kaznenih djela protiv okoliša te uključuje nezakonitu trgovinu drvnom sirovinom, iscrpljivanje vodnih resursa, ozbiljna kršenja zakonodavstva EU-a o kemikalijama i onečišćenju mora brodovima. Eurozastupnici su osigurali da pravila sadrže i takozvana kvalificirana kaznena djela, poput šumskih požara velikih razmjera ili raširenog onečišćenja zraka, vode i tla, koja mogu dovesti do uništenja ekosustava, stoga su usporediva s ekocidom.
Kaznena djela protiv okoliša koja su počinili pojedinci ili predstavnici poduzeća bila bi kažnjiva zatvorskom kaznom, ovisno o dugotrajnosti, ozbiljnosti ili reverzibilnosti nanesene štete. Za kvalificirana kaznena djela može biti izrečena zatvorska kazna u trajanju od osam godina, za kaznena djela s posljedicom smrti deset godina, a za ostala kaznena djela do pet godina.
Počinitelji tih djela morat će dovesti u prvobitno stanje oštećeni okoliš i nadoknaditi štetu, a mogu biti i novčano kažnjeni. Ovisno o prirodi kaznenog djela, kazne će za poduzeća iznositi do tri ili pet posto njihova godišnjeg prometa na svjetskoj razini, odnosno 24 ili 40 milijuna eura. Države članice moći će odlučiti o progonu zbog kaznenih djela koja nisu počinjena na njihovu području, priopćili su iz Europskog parlamenta.
Zastupnici su insistirali na tome da se zviždačima koji prijavljuju kaznena djela protiv okoliša pruži potpora i pomoć u kontekstu kaznenog postupka. Uz to, osigurali su da države članice organiziraju posebne obuke za policiju, suce i javne tužitelje, osmisle nacionalne strategije i pokrenu kampanje informiranja o borbi protiv kaznenih djela protiv okoliša. Nacionalne vlade prikupljat će podatke o tim kaznenim djelima, što bi trebalo pridonijeti boljoj zaštiti te pomoći Komisiji u redovitom ažuriranju njihovog popisa.
U svom izvješću o borbi protiv ekološkog kriminala u Europi, Europski ured za okoliš navodi brojne primjere ekoloških zločina koji su ostali nekažnjeni jer nisu bili uključeni u staru direktivu.
To uključuje ilegalni ribolov plavoperajne tune, agroindustrijsko onečišćenje u zaštićenim područjima, kao i nezakonit lov i prijevare na tržištu ugljika.
Sadržaj je dio projekta EU: Glas za Europu i realizira se u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.
