Uoči najiščekivanije sjednice Europskog parlamenta i govora Von der Leyen o stanju Unije, razgovarali smo s hrvatskim zastupnicima u EP-u o njihovu viđenju energetske krize, ali i ulasku Hrvatske u Schengen, situaciji u BiH te novom migrantskom valu.

S obzirom na rat u Ukrajini te sve što jesen i zima donose u pogledu električne energije i plina, kao i rasta cijena hrane i potrepština koje će ugroziti standard hrvatskih i europskih građana, zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko istaknula je da će EU raditi na tome da taj rast ne bude toliko velik te će se istovremeno nastojati odmaknuti od ovisnosti o ruskom plinu.

Ustvrdila je da je Europa uslijed invazije na Ukrajinu pokazala jedinstvo 'koje mora ostati jer svaka obrana zahtijeva i žrtvu'. 'Moramo vidjeti kako će to podnijeti oni najslabiji', rekla je Zovko.

Upozorila je istovremeno na novi val izbjeglica iz siromašnih i ratom pogođenih zemalja, koje se ne odnose samo na Ukrajinu, već i na južne dijelove kontinenta. Istaknula je Etiopiju, Gruziju i Armeniju kao samo neke od zemalja pogođene ratom, odakle ljudi bježe. Dotaknula se i posjeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Hrvatskoj te kritizirala njegov odnos prema Siriji i Kurdima, kao i napade turskih aviona na sjeveru Sirije, ali i prijetnje Grčkoj te miješanje Turske u odlučivanje o izbornom zakonu u BiH.

'Hrvatska je također ta koja je odgovorna za mir i stabilnost u BiH', ustvrdila je Zovko te dodala da je apsurdno Erdoganove poruke 'tretirati kao ozbiljne' i nazivati ga 'velikim prijateljem Hrvatske'.

Osvrnula se i na mjere Europske komisije uslijed energetske krize i rastuće inflacije. 'Predsjednica EK predstavila je najrealnije mjere kojima se može pomoći građanima, posebno uslijed rastuće inflacije. Dobra je poruka i oporezivanje profita onih koji se u ratnim vremenima nastoje obogatiti. Za razliku od krize 2009. godine, ovaj put spašavamo čovjeka i radna mjesta. Najgori scenarij bio bi podjela društva na siromašne i bogate', rekla je Zovko.

'Trebali smo biti glasniji oko nekih pitanja u EP-u'

Zastupnik Tomislav Sokol također se dotaknuo izbornog zakona u BiH, a smatra da je Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, propustio priliku za uravnoteženje situacije, 'da Bošnjaci ne isključe Hrvatsku iz formiranja izvršne vlasti'.

'Situacija je nestabilna, a Turci stoje uz Izetbegovića i bošnjačku politiku. S vremenom bi moglo biti sve teže. Daytonski sporazum jamčio je Hrvatima puno pravo u izvršnoj vlasti. Međunarodna zajednica je to promijenila, a sada Hrvati žele ispraviti greške stranaca', ustvrdio je Sokol te dodao da situacija nije bolja ni u Crnoj Gori, u kojoj su vlast formirala proruska i prosrpska većina, što, ustvrdio je, nije u interesu EU-a i Hrvatske.

Osvrnuo se i na energetsku krizu te istaknuo da smo ovisniji o Rusima nego što smo ikad bili. 'Trebamo se usmjeriti na obnovljive izvore, no to nije dovoljno. Pa morali bismo sagraditi tisuće hektara elektrana. Njemačka nestašicu plina sada pokušava nadomjestiti štetnim termocentralama na ugljen. Ostaje vidjeti kakav ćemo postići dogovor. Važna je nuklearna energija, kao i LNG terminal na Krku, koji je bio strateški pametan potez. On nam jamči da se nećemo smrzavati i da imamo siguran dobavni pravac, a cijene – tu treba uskočiti država. Nadamo se zajedničkom dogovoru na europskoj razini, ali nisu sve državne članice suglasne. Smatram da smo u Europskom parlamentu trebali biti aktivniji i glasniji po pitanju rasta cijena struje uslijed rasta cijena plina na tržištu', rekao je Sokol.

Jedna od tema o kojima se raspravljalo u Europskom parlamentu su primjerene minimalne plaće. Naime očekuje se da će zastupnici prihvatiti nova pravila EU-a o minimalnim plaćama, kojima se nastoji riješiti problem siromaštva zaposlenih, osigurati primjerene životne uvjete te potaknuti kolektivno pregovaranje, uz istovremeno priznavanje postojeće tradicije država članica u određivanju plaća. 'To je tema na kojoj se lome koplja. Smatram da neće biti jedinstvene minimalne plaće jer teško da one mogu biti iste u, primjerice, Bugarskoj i Njemačkoj', rekao je Sokol.

Prekoračenja na bankovnim računima

Nedavno je odbor Europskog parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku usvojio novu Direktivu o potrošačkim kreditima. Sokol je, kao izvjestitelj Kluba zastupnika Europske pučke stranke, na prijedlog Direktive uložio 150 amandmana. Kako je ukratko objasnio, banke više neće moći povećavati prekoračenja bez suglasnosti i znanja potrošača. Nedavno je zatražio studiju o prekoračenjima na bankovnim računima, koju je EP pripremao gotovo godinu dana, a koja je pokazala da je preko 340 milijuna bankovnih računa građana u Europskoj uniji opterećeno problemima tzv. minusa.

'Prijedlog je da banke ne mogu više naplatiti kompletan iznos kad ukinu minus na računu, već da potrošačima omoguće da u ratama otplaćuju minus uz rok od godinu dana. Traži se i zabrana uznemiravanja i nazivanja potrošača. Također se zalažemo za to da ostanu privatni zdravstveni podaci osoba koje su preboljele rak, a vezano uz kreditnu sposobnost', pojasnio je Sokol te dodao da su u pregovorima s Vijećem EU-a kako bi se potrošače bolje zaštitilo.

Također je pozvao države članice da povećaju napore u suzbijanju nezakonitih migracija te je pohvalio djelatnost hrvatske policije koja štiti najdulju vanjsku kopnenu granicu Europske unije. Ukazao je i na spremnost Republike Hrvatske da se priključi šengenskom prostoru. 'Prošle godine u RH je zabilježeno preko 17.000 postupanja prema osobama za koje je utvrđeno da su pokušale nezakonito prijeći državnu granicu, što je ipak 40 posto manje u odnosu na 2020. godinu. To je još jedan u nizu praktičnih pokazatelja o spremnosti RH da se priključi šengenskom prostoru', rekao je Sokol.

'O renesansi hrvatske željeznice slušamo već desetljećima, moramo reagirati'

Temeljem rada u odborima za promet i turizam, zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego osvrnuo se na Hrvatske željeznice te spomenuo nedavnu nesreću kod Novske u kojoj je putnički udario u teretni vlak. Stoga je odlučio govoriti o tome kako i na čemu EU radi, koliko su ažurni i aktivni te zašto je stanje Hrvatskih željeznica loše, premda je istaknuo da takve strašne nesreće ne bi trebale uvijek biti povod takvih razgovora.

'U EU su na snazi prometni koridori koji se revidiraju, osvježavaju svakih osam, devet godina. Imamo danas, 2022. godine, na snazi prometne koridore koji su izglasani 2013. u Europskom parlamentu. Hrvatska tada nije bila članica Unije pa ne treba zamjeriti što su crtali koridore koji rijetko prolaze Hrvatskom. Zašto su ti koridori važni? Ako niste na njemu, nećete dobiti novac EU-a za modernizaciju, izgradnju pruge, vagone, ni SWOT analizu prometa. Preduvjet ulaganja je – biti na koridoru. Od 2013. do danas Hrvatska, ministarstva i HŽ infrastruktura nešto su i učinili, ali ne koliko je trebalo, tako barem ja mislim. Najavljivana je renesansa željeznica o kojoj slušamo već desetljećima', istaknuo je Flego te dodao da Hrvatska isto toliko koliko govori o renesansi nema jasne vizije te da uz Rumunjsku ima najveći pad ukupnog željezničkog prometa u EU, uz neefikasnost i zapuštenost sustava, zbog čega smo na začelju Europe.

Europska komisija objavila je poziv od pet milijardi eura iz paketa povezivanja Europe za gradnju takvih koridora, jer je cilj EU-a maknuti promet s cesta, odnosno ceste su preopterećene, problem su i emisije ugljičnog dioksida, a generalno u EP-u smatraju da bi se konkurentnost trebala prebaciti na željeznice.

'Nije bitno tko je spavao zimski san prošlih deset godina. Greška je na nama, a ako je ne ispravimo, bit će isto i sljedećih deset godina', upozorio je Flego.

'Svi ćemo osjetiti sankcije Rusiji'

Što se energetske krize tiče, smatra da situacija nije ni crna ni bijela, već siva, kakva će, dodao je, biti i ova zima za građane.

'Mjere EU-a su kombinacija štednje, prelazaka na obnovljive izvore energije, izgradnju novih kapaciteta, interventnog uvoza. Pozivat će se države članice da pomognu, između ostalog i Hrvatsku. Predstavljene mjere Vlade treba pohvaliti. Vidjet ćemo kako će biti do 1. travnja, kad bude manja potrošnja, ali priča ne smije stati nego treba usmjeriti više europskog novca na projekte kojima ćemo se odvojiti od ruskih fosilnih goriva. Svi ćemo osjetiti sankcije koje smo nametnuli Rusiji. Te će sankcije udariti ne samo po Rusiji, nego i po nama, po građanima i gospodarstvu. To se sad događa i tu pobjednika nema', zaključio je Flego.

'Europa mora ostati gospodarski konkurentna i najsigurniji kontinent na svijetu'

Zastupnik Karlo Ressler u svom je predstavljanju rekao da se nalazimo 'u epohi dinamičnih promjena, velike neizvjesnosti i astronomskih cijena energije' te da Putinov režim sve više koristi energiju kao instrument rata.

'Zbog toga vidimo i nekad nezamislive razine inflacije s preko 20 posto u baltičkim državama i Poljskoj. Na prekretnici smo za cijeli europski kontinent. Iz perspektive stranke mir se kao jedna od temeljnih vrijednosti ne može više uzimati zdravo za gotovo i moramo se vratiti temeljnim politikama; od sigurnosti, preko obrane, do energetske neovisnosti, na čemu inzistiramo od početka mandata. U EP-u diskutiramo i o sekundarnim temama koje nisu ključne i koje nas ometaju u najvažnijem, a to je da smo u epohi neizvjesnosti u kojoj se mijenja položaj Europe u svijetu. Ako ne budemo jedinstveni i ako ne budemo znali odgovoriti na takve izazove, od energije do toga da Europa ostane gospodarski konkurentna, mislim da više nećemo moći govoriti da smo na najsigurnijem kontinentu na svijetu. Znali smo da će 24. veljače ruska agresija na Ukrajinu imati posljedice na sve nas, da su dvije ključne mogućnosti i opcije pritiska Rusije na Europu energetika s jedne strane, a s druge pitanje izbjeglica iz Ukrajine, kojih je šest milijuna trenutno na području Europe', rekao je Ressler.

Nuklearka Krško

Smatra da je jedinstvo Europe na ispitu, što će se povećati kako se približava ogrjevna sezona. No istaknuo je LNG terminal na Krku kao značajan projekt unatoč tome što ga nisu svi podržavali. Kao prioritete u izazovno vrijeme naveo je uštedu električne energije, povećanje učinkovitosti za zgrade i obiteljske kuće, smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima te oslanjanje na nuklearnu energiju bez koje neće, kako je Ressler ustvrdio, biti moguće da Hrvatska bude energetski suverena. 'Najjeftinija energija je ona koja se uštedi', rekao je zastupnik.

Spomenuo je i nuklearku Krško, koju je nedavno posjetio, a koja 'funkcionira već 40 godina i zadovoljava 60 posto električne energije u Hrvatskoj'. 'Dajemo uz Krško stabilnost sustavu, zato se moramo uključiti u izgradnju drugog bloka nuklearke. Općenito nam treba brži prelazak na obnovljive izvore energije – sunce i vjetar smo dobro iskoristili, a cilj Europske komisije je da dođemo do 2030. na 45 posto obnovljivih izvora energije', ustvrdio je Ressler.

Nada se da će pitanje ulaska Hrvatske u Schengen biti što prije riješeno, do kraja godine, unutar Europskog parlamenta, a potom i unutar Vijeća EU-a, no istaknuo je da to ovisi o nizu faktora i proceduralnim rokovima.

Sadržaj je dio projekta EU: solidarnost i oporavak koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.