''U tijeku je kriminalističko istraživanje, ali o konkretnim osobama i njihovom broju ne mogu govoriti'', izjavio je Renato Grgurić, voditelj Službe kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije.

Govoreći o načinima postupanja policije temeljem upita medija zbog niza nepoželjnih komentara korisnika društvenih mreža objavljenih ispod Bezukove poruke objavljene na Facebooku nakon napada, Grgurić je naglasio da je komunikacija policije s društvenim mrežama zbog nepoželjnog sadržaja na svakodnevnoj bazi.

''Radimo na svim slučajevima koji se odnose na govor mržnje pa čak i potencijalni teroristički sadržaj'', kazao je Grgurić dodajući da nema konkretne statističke podatke o broju takvih sadržaja.

Pojasnio je da većina društvenih medija ima kontakt osobu za suradnju s policijom gdje se u najvećem broju slučajeva taj sadržaj za potrebe kriminalističke istrage najprije ne uklanja, već ga se učini javno nedostupnim. ''Pokazalo se da se nakon objavljivanja govora mržnje vrlo brzo pojavljuju komentari koji predstavljaju novi govor mržnje pa je bitno u što kraćem roku prekinuti verbanu spiralu nasilja koje se može pretočiti i u ulično nasilje'' nadodao je Grgurić.

Pojašnjavajući zašto je policija, za razliku od slučaja podrške Filipu Zavadlavu koji je osumnjičen za trostruko ubojstvo u Splitu, brzo reagirala na podršku Bezuku, Gregurić je rekao da reakcija ovisi o brojnim okolnostima.

''Bitno je policiji čim prije prijaviti takve slučajeve kako bi ga ona pravodobno prepoznala. Reakcija ovisi o bizarnim razlozima poput vremenske razlike u kojoj se nalazi sjedište medija na kojem je objavljen neželjeni sadržaj'', istaknuo je Gregurić.

Voditelj kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije je naglasio da policija posjeduje različite komercijalne i otvorene alate s interneta koji omogućuju filtriranje raznih medijskih sadržaja objavljenih na različitim platformama i društvenim mrežama koji ukazuju da bi se mogli podvesti pod zakonski opis nekih od kaznenih djela, primjerice javnog poticanja na nasilje i mržnju.

Gregurić je istaknuo da hrvatski zakonodavni okvir traži i od medija određenu dozu samooregulacije temeljem Zakona o elektroničkim medijima te da su hrvatski mediji dužni ukazati na objavljene sadržaje koji potiču na nasilje, mržnju ili diskrimanaciju, a što nadzire Vijeće za elektroničke medije. Kazne za takve sadržaje su poprilično visoke, ocijenio je.

U Ravnateljstvu policije upozoravaju da policija temeljem Zakona o policijskim poslovima i ovlastima te Zakona o kaznenom postupku posjeduje računalne alate koji omogućuju utvrđivanje identitet svih onih koji ostavljaju neprimjerene komentare koji bi se mogli podvesti pod zakonski opis bilo kojeg kaznenog djela, jer je sloboda govora ustavom ograničena.

''Ukoliko bi se takav sadržaj i objavio, a postojala bi sumnja da se radi o korisnicima iz Hrvatske, Služba kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije služi kao kontakt točka i usko surađuje sa svim važnijim pružateljima internetskih usluga i društvenih medija u inozemstvu i u prilici je doći do podataka koje omogućuje kriminalističko istraživanje nad svakom osobom koja objavljuje protuzakoniti sadržaj, bilo to govor mržnje ili objavljivanje dječje pornografije'', zaključio je Gregurić.

Danijel Bezuk je nakon krvavog pohoda ispred zgrade Vlade RH, a netom prije samoubojstva, objavio na facebooku poruku poručivši da je ''dosta bilo prevara i bezobzirnog gaženja ljudskih vrijednosti bez odgovornosti''. Njegovu objavu je prije uklanjanja profila podržalo više od tisuću korisnika društvenih mreža koji su u komentarima nerijetko nastavili širiti govor mržnje i poticali na nasilje.   

Opsežno istraživanje hrvatskih medija, koje se u nekim aspektima proteže na više od šest godina i obuhvaća više od 14 milijuna objava, utvrdilo je da govor mržnje u njima prisutan i da iz dana u dan jača.