Prema podacima UN-a, od ožujka 2015. do kolovoza u ratu u Jemenu ubijeno je više od deset tisuća ljudi, od čega najmanje četiri tisuće civila. Najnoviji primjer pokolja koji se svakodnevno događaju u ovoj siromašnoj državi na jugu Arapskog poluotoka je kada je na pogrebu u glavnom gradu Saani ubijeno najmanje 140 ljudi, za čiju smrt je odgovornost - nakon neoborivih dokaza i javnog pritiska - preuzela Saudijska Arabija, koja predvodi koalicijske snage koje su upale u Jemen pod izgovorom zaustavljanja građanskog rata koji je pokrenut kada se stanovništvo pobunilo protiv dugogodišnjeg, a u međuvremenu i bivšeg, predsjednika Ali Abdulaha Saleha 2011. godine.

Prethodno je Jemen godinama bio jedno od uporišta Al Kaide te mjesto čestih intervencija bespilotnim letjelicama američke vojske, od kojih je najpoznatiji slučaj ubojstva 2011. godine nevinog 16-godišnjeg američkog državljaninaAbdulrahmana Al Awlakija, čiji je otac bio poznati radikalni klerik Anwar Al Awlaki. Jemen je pod dugogodišnjom Salehovom vladavinom postao ono što se opisuje kao kleptokracija, dakle država uništena svakom vrstom korupcije, te je, prema službenim podacima, najsiromašnija država Bliskog istoka. Jemen je također i dalje manje-više plemensko društvo, a poludiktator Saleh je bio američki saveznik, koji se nije previše bunio što mu američka vojska dronovima ubija građane po državi.

Pobuna ljudi u Jemenu, inspirirana Arapskim proljećem, nije odgovarala ni susjednoj i sunitskoj Saudijskoj Arabiji koja smatra da u Jemenu sve veći utjecaj ima njezin šijitski arhineprijatelj Iran, te se odlučila na intervenciju koja opasno podsjeća na agresiju. Nakon Salehova rušenja, Jemen je preuzela nova vlast predvođena predsjednikom Abdrabbuhom Mansurom Hadijem, koja je za svoje sjedište izabrala grad Aden.

Protiv njega su se pobunili Hutiji, s kojima je Saleh onda ušao u savez, a u tom kaosu važnu ulogu igra i savez Al Kaide i ISIL-a, koji kontrolira dijelove pustinjske unutrašnjosti Jemena. Za novog predsjednika se govori da je pak povezan s Iranom, što je onda Saudijska Arabija uzela kao izgovor za svoju vojnu intervenciju i napad na Jemen. Situacija na terenu je takva da se malo svi bore protiv svih pa sklapaju i privremena savezništva. UN je još početkom godine nemoćno konstatirao da se Jemen kao država raspao.

Pritom ni jedna strana u konfliktu ne preza od ratnih zločina, koji uključuju beskrupulozno ubijanje civila, no u tome se ipak najviše ističe Saudijska Arabija koja, pak, djeluje s podrškom SAD-a i Velike Britanije.

No pored krvoprolića u Libiji, pa onda i Siriji, ono što se događa u Jemenu zapadni mediji mnogo su manje pratili, uz časne izuzetke poput nagrađivanog američkog novinara Jeremyja Scahilla, koji je o svemu snimio i izvrsni dokumentarni film ‘Dirty Wars’, nominiran za Oscara 2013. godine.

Ipak, najnoviji pokolj 140 ljudi na pogrebu ponovno je skrenuo pozornost zapadnih medija na Jemen te sada o tamošnjem ratu detaljnije pišu mediji poput britanskog Guardiana i njemačkog Der Spiegela, koji ističu da je za razumijevanje komplicirane situacije na terenu važno znati da SAD i Velika Britanija obavještajnim podacima i logistikom podržavaju saudijsku agresiju.

Također, indikativno je i da su ove države vrlo glasne oko ruske intervencije u Siriji u korist beskrupuloznog diktatora Bašara Al Asada te Rusiju prozivaju za ratne zločine zbog bombardiranja civila. Ali kada apsolutno istu stvar čini Saudijska Arabija u Jemenu, iz službenog Londona i Washingtona se ne može čuti glasna osuda. Naime, obje države su Saudijskoj Arabiji prodale raznovrsno oružje u iznosima koji se broje stotinama milijardama dolara (samo Obamina administracija Saudijcima je ponudila na prodaju oružja u ukupnom iznosu od 115 milijardi!) a ne treba zaboraviti ni da je i Njemačka veliki izvoznik oružja u naftom bogatu despociju, što bi također moglo objasniti šutnju Berlina u vezi onoga što se događa u ovom trenutku u Jemenu.

The New York Times je još u kolovozu objavio redakcijski komentar u kojem je konstatirao da je ‘SAD sudionik u pokoljima u Jemenu’ koje provodi Saudijska Arabija, a američka umiješanost u taj rat još više se produbila nedavno, kada su s američkog razarača USS Nitze raketama Tomahawk uništili radare na području koje kontroliraju pobunjeničke snage plemena Huti. Prema Pentagonovoj verziji, to je učinjeno ‘u samoobrani'

Strašni pokolj 140 civila na pogrebu, koji mnogi opisuju kao ratni zločin, potaknuo je i američku administraciju na kontrolu štete, pa je ministar vanjskih poslova John Kerry pozvao da se sve sukobljene strane sastanu na mirovnim pregovorima. Ali Amerikanci bi u svojim apelima za mir bili uvjerljivi kada bi prestali obavještajno i logistički podržavati saudijski napad na Jemen, što zasad ne namjeravaju.

S druge strane, pokazuje se kako je veća medijska pozornost na Zapadu u vezi rata u Jemenu donijela neke konkretne rezultate, pa se Washington i London sada moraju javno opravdavati za svoju politiku i podršku Saudijcima, dok su prethodno mogli komotno šutjeti. To, nažalost, neće biti dovoljno da se rat u Jemenu zaustavi, kao što nije pomoglo ni Siriji.