Europa je, međutim, sve samo ne voljna ponovno otvoriti vrata nesretnim ljudima s Bliskog istoka. Njemačka kancelarka Angela Merkel, predvodnica europske politike otvorenih vrata, sve teže se nosi sa snažnom oporbom takvoj politici, pa i unutar vlastitih redova, zbog čega i sama blago mijenja retoriku i odustaje od toga modela. Zemlje iz hrvatskog susjedstva, kojima je prolazio prošlogodišnji izbjegličko-migrantski val, također šalju signale da ovoga puta granice neće biti otvorene, a i repovi prošloga vala još su uvijek prisutni. Prije desetak dana Austrija je započela s procesom deportacije izbjeglica i migranata u Hrvatsku, a da se točno ne zna po kojim kriterijima i zašto se vraćaju ako za vrijeme izbjegličkoga vala nije primjenjivana dablinska uredba.

Što ako Slovenija i Mađarska u potpunosti zatvore granice?

U slučaju većega izbjegličkog vala postoji realna mogućnost da se Hrvatska zaista pretvori u ono što su naši vodeći dužnosnici naglašavali da se neće dogoditi - sabirni centar za izbjeglice i migrante u Europi. Tome u prilog govori ponašanje Slovenije i Mađarske, zemalja preko kojih se izbjeglice i migranti nastoje dokopati bogate zapadne Europe.

Dvije zemlje su već tijekom prošlogodišnjega velikog izbjegličkog i migrantskog vala utvrdile svoje granice takozvanom žilet-žicom i ogradama te ne odustaju te politike. Štoviše, Slovenija je prije dva dana (subota) postavila metalne ograde na dva najveća granična prijelaza s Hrvatskom, a to su Bregana i Macelj, da bi se pripremila za mogući novi val migranata. Iz slovenskog Ministarstva unutrašnjih poslova su poručili da je postavljanje ograde na dva velika granična prijelaza s Hrvatskom dio planiranog postavljanja 'privremenih tehničkih prepreka'.

Mađarska je također svoju granicu prema Hrvatskoj utvrdila 'privremenim tehničkim preprekama'. Zbog odnosa prema migrantima naši odnosi s Budimpeštom spali su na najnižu razinu u novijoj povijesti tijekom mandata vlade Zorana Milanovića, ali ponašanje mađarskoga premijera Viktora Orbana nije se promijenilo ni dolaskom HDZ-a u Banske dvore. Orban, začetnik postavljanja žičanih ograda u Europi u 21. stoljeću, ponosan je na svoju ulogu u 'obrani Europe od najezde' izbjeglica i migranata te svoju politiku tumači kao nužnu za obranu europskih vrijednosti i sloboda.

Kako će reagirati hrvatski državni vrh?

Hrvatski političari za sada ne najavljuju slične mjere kao Mađarska i Slovenija i čini se da zapravo polažu nadu u to da neće biti novoga velikog migrantskog vala. Također, čini se da državnom vrhu nedostaje koordinacije jer od troje najviših državnih dužnosnika, predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića (HDZ) i ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića (Most), stižu različita rješenja za to kako bismo se trebali nositi s krizom. I dok se Plenkoviću može uzeti u obzir to da je tek preuzeo dužnost i da će mu trebati neko vrijeme za uhodavanje, tu privilegiju nemaju Grabar Kitarović i Orepić. Predsjednica Grabar Kitarović se od početka migrantske krize zalaže za zatvaranje granice i čak je savjetovala slanje vojske kako bi se zaustavio priljev ljudi, dok Orepić tvrdi da takve metode neće biti potrebne.

Svoj stav da bi granicu u slučaju novoga migrantskog vala trebalo zatvoriti predsjednica je nedavno (krajem rujna) ponovila u razgovoru s hrvatskim novinarima tijekom posjeta SAD-u, kazavši da će Hrvatska do posljednjeg trenutka pokušati izbjeći podizanje žice poput Slovenije i Mađarske, ali nije odbacila ni tu mogućnost. 'Hrvatska primarno štititi svoje granice, svoje nacionalne interese i svoje građane. Podsjećam da su ove godine okolnosti drugačije - Slovenija i Mađarska na svoje su granice postavile žilet-žice. Tražim od europskih kolega zajednički dogovor za zaštitu vanjskih granica EU-a, ali je Hrvatska ta koja se mora pobrinuti za svoj teritorij. Ne želimo žicu i do zadnjeg trenutka ustrajat ćemo na tome da granica bude otvorena i u potpunosti kontrolirana', kazala je tada Grabar Kitarović.

S druge strane, Mostov ministar unutarnjih poslova Orepić tvrdi da je hrvatska granica nepropusna, što se uspjelo učiniti pomoću ljudskih potencijala i tehnike, te je pojačan dio granice sa Srbijom. U intervjuu za tportal prije dva tjedna Orepić je izričito odbacio mogućnost podizanja ograde, zida ili žice na hrvatskim granicama u slučaju novoga migrantskog vala. Ministar unutarnjih poslova je mišljenja da žica, ograda ili zid ne bi riješili problem. Novi hrvatski premijer Andrej Plenković je prošloga tjedna, odmah nakon preuzimanja dužnosti, sudjelovao na sastanku Europskoga vijeća, na kojemu je bilo govora i o problemu migranata s kojim se suočava Europa, kao i potrebi zaštite vanjskih granica Europske unije.

Plenković je tada kazao da postoji više načina da se štiti granicu, da će Hrvatska štititi svoju granicu i imati kvalitetan nadzor te da su MUP i policija podignuli razinu pripravnosti na svim našim granicama, osobito zelenima, na kojima je bilo slučajeva priljeva migranata. Plenković je rekao da su prošle godine bila izrazito vidljiva dva modela - jedan model dobrodošlice, a drugi podizanja fizičkih barijera na granicama - dok su danas razlike dosta manje. 'Nakon iskustva svih država članica i njihovih lidera stajališta ključnih čelnika više konvergiraju i nema više apriorne willkommen politike, niti podizanja fizičkih barijera', ocijenio je situaciju novi hrvatski premijer.