Govoreći nakon stanke u ime Kluba Hrvatskih laburista, Nansi Tireli je podsjetila da je predstečaj u Mirni trajao punih 210 dana ili sedam mjeseci te da je 13. veljače nad Mirnom otvoren stečaj.

'Tri dana prije ročišta u Ministarstvu rada bio je sastanak s predstavnicima Mirne, s Ministarstvom rada, Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom financija, Nagodbenim vijećem i tri dana prije samog ročišta dogovoreno je da će se riješiti problemi s Mirnom u predstečajnoj nagodbi. Na sam dan predstečajne nagodbe Ministarstvo financija nije prihvatilo plan financijskog restrukturiranja. Žalosno je u cijeloj toj priči to da Ministarstvo financija u svih tih sedam mjeseci dok se vodio predstečajni postupak nije smatralo potrebnim da se odazove ročištima koja su prije toga bila, da sjedne s ljudima za stol i da se dogovori što s više od 250 zaposlenih u tvornici, što s više od 50 kooperanata ribara, pogotovo iz Istre, koji posluju s tvornicom u Rovinju te kako i na koji način spasiti proizvodnju', podsjetila je Tireli.

Slučaj tvornice Mirna, smatra Tireli, dovoljno govori o apsurdnosti predstečajnih nagodbi i onoga čemu one služe.

Postavlja se pitanje zbog čega nam je u predstečajnim nagodbama izuzetno stalo do toga da opraštamo dugove uslužnim djelatnostima i da opraštamo dugove određenim pojedincima, a da predstečajne nagodbe ne koristimo za ono za što smo rekli da ih donosimo, a to je da bismo sačuvali svako radno mjesto i da bismo pomogli, pogotovo proizvodnji. Svjedoci smo toga da se radi nešto drugo i mislim da svi zajedno moramo o tome glasno progovoriti te da je konačno došlo vrijeme da se svi iznosi koji su bilo kome oprošteni u predstečajnoj nagodbi javno objave, tako da svi znamo kome se pogoduje, zašto i zbog čega', rekla je Tireli.

Za saborskom govornicom se oglasio i IDS-ov zastupnik i gradonačelnik Rovinja Giovanni Sponza, rekavši da ne misli nikoga prozivati zbog stanja u Mirni, ali je pritom ipak uputio oštru poruku.

'Svima poručujem da je nama u Rovinju dosta svih onih koji Mirnu vide kao biznis rentanja i biznis nekretnina. Mirna se nalazi na važnom strateškom području našega grada, u sjevernom dijelu grada, uz akvatorij koji nudi razvojne programe i projekte, stoga moramo i mi kao saborski zastupnici razmišljati o tome da se ne bismo dali uplesti u to da sutra netko uđe unutra, a da zapravo bazira svoj biznis na biznisu nekretnina. Nama u Rovinju je toga dosta, to proći neće i ja im vrlo jasno poručujem - prste daleko i ćao od Mirne. Istrijani jesu pitomi, Istrijani jesu mirni, ali nama je puna kapa svega. Ako netko bude ušao s takvim namjerama, neka tada jako dobro razmisli jer mi onda tada pokazujemo i drugu ćud i drugu narav', rekao je Sponza.

Tvornica Mirna, dodao je, ima 250 radnika i za nju je direktno vezano 350 kooperanata, odnosno ona hrani 1.500 osoba.

'Danas je jedan od velikih problema u Hrvatskoj nedostatak industrijske proizvodnje, a tvornica Mirna punih 135 godina bez prekida je dio riboprerađivačke industrije. Uvjerenja sam da doista nikome u Hrvatskoj ne smije biti svejedno kakva će sutra biti sudbina rovinjske Mirne. Rješenje vidim za stolom, rješenje vidim u dijalogu, i to otvorenih karata i iskrenih namjera, a svi ključni dionici moraju doći do dogovora i rješenja. Za zajednički stol moraju sjesti predstavnici radnika, predstavnici Grada, predstavnici Županije i predstavnici Vlade, isključivo i samo s jednim ciljem - da se Mirna spasi, da nastavi s radom, s proizvodnjom, s prodajom i da se konačno krene prema putu ozdravljenja, a to sutra podrazumijeva rast i razvoj', rekao je Sponza.

HDZ-ov Ivan Šuker priupitao je pak tko je doveo Mirnu do teške situacije, podsjetivši da se ukucavanjem OIB-a lako može vidjeti tko je vezan uz Mirnu. 'Ukucajte OIB, uključite se na Visoki trgovački sud pa ćete vidjeti visoku povezanost ovih ili onih pa vidjeti i koji su njihovi interesi. Postavljam pitanje kome je bilo u interesu da zaustavi projekt OIB-a i drži ga na nekakvoj poluprimitivno razvijenoj razini? Zašto nije razvijen do kraja i kome je u interesu to da se naprosto ne vidi ta imovinska krvna slika u RH, pa da vidimo tko su ti igrači koji su godinama igrali ispod pulta, koji su godinama ovako uništavali firme i otvarali nove tvrtke. Igraju ljudi utakmicu, počnu košarku, završe s rukometom, a u produžetku igraju ragbi i onda obično nekome pucaju kosti i glava, a nažalost, hrvatski građani ostaju bez posla', rekao je Šuker.

Postavio je i pitanje zbog čega se Mirna gura u stečaj. 'Kome je u interesu stečaj, jer stečaj je možda za hrvatsko gospodarstvo u protekle 23 godine bio daleko pogubniji od pretvorbe i privatizacije? Je li to izgradnja neke marine - vidite isto ime samo dijametralno suprotnu gospodarsku aktivnost i razlog zašto netko gura nekoga u stečaj', upitao je Šuker.

Nezavisni zastupnik Damir Kajin također se založio za spas Mirne. 'Imali smo slučaj Imunološkog zavoda koji je izbjegao stečaj u Zagrebu i na isti način može se postupiti i s Mirnom. Podravka se javila, a ja ne znam je li Podravka kao jedna od najvećih kompanija u Hrvatskoj najbolje rješenje za Mirnu, ali o tome treba zasigurno razgovarati', rekao je Kajin.

Tvornica Mirna, uvjeren je pak HSU-ov Silvano Hrelja, ide na dušu Visokom trgovačkom sudu, s obzirom na to da je on obustavio prethodni stečaj iako je Hrelja uvjeren da za to nije bilo uvjeta. 'Naime 2002. godine nad Mirnom je otvoren stečajni postupak i trajao je šest mjeseci zato što je Mirna d.d. bila u stečaju, a uredno je do tada, a i poslije Mirna poslovala preko poduzeća kćeri, što je opravdano za zadržavanje radnih mjesta, ali nije opravdano ako se situacija ne razrješava. Dakle nakon šest mjeseci je stečajni upravitelj počeo osporavati tražbine i počeo rješavati financijski inženjering u Mirni. Nakon početka takvih pokušaja, nakon šest mjeseci otvorenog stečajnog postupka, Visoki trgovački sud je donio odluku da se stečaj obustavlja i sve je nastavljeno po starom. Sve je nastavljeno po starom', rekao je Hrelja.

I Hrelja je spomenuo vrijednost zemljišta na kojem se nalazi Mirna. Prema njegovoj računici, 70 tisuća kvadrata vrijedi minimalno 200 eura po kvadratu.

Ja sugeriram svima u Vladi da ostave Mirnu kao zaštitni znak Rovinja, najstariju tvornicu Rovinja da radi ono što najbolje zna, da se s Rovinjem i s radnicima dogovori oko mogućeg izmještaja i da se nađu željena rješenja za taj prostor. Siguran sam da ova marina više nije moguća, jer vremena su se promijenila, vremena megalomanskih projekata su prošla, ali da na jednoj tradiciji, da na egzistenciji radnika netko radi nekretninski biznis, to je nedopustivo. Nedopustivo je i mislim da Mirnu treba u ovom trenutku dobiti ona tvrtka kojoj je prehrambena proizvodnja core bussines i da sve ostalo treba ostaviti vremenu i razgovorima između zaposlenih, između nove uprave i između grada', rekao je Hrelja.