Institut za antropologiju je međunarodno prepoznata i priznata znanstvena organizacija koja svojim dugogodišnjim djelovanjem povezuje razna područja antropološke znanosti, što se ocrtava i u programu ovogodišnje, 43. Škole biološke antropologije naziva 'Novi horizonti u antropologiji', gdje će svoje najnovije znanstvene spoznaje predstaviti šest svjetskih značajnih antropologa, ujedno i dugogodišnjih suradnika Instituta za antropologiju.

Među njima je Svante Pääbo, ravnatelj lajpciškog Max Planck Instituta za evolucijsku antropologiju te jedan od osnivača paleogenetike i voditelj tima znanstvenika koji je prvi sekvencionirao genom neandertalaca.

Na skup antropologa u Zagreb dolazi i Brunetto Chiarelli, profesor emeritus Sveučilišta u Firenci, poznat po otkriću kromosomskih mutacija koje razlikuju čovjeka od primata te Linda Bennet, profesorica emerita Sveučilišta u Memphisu te predsjednica i osnivačica Konzorcija primijenjene antropologije (COPAA).

U radu škole sudjelovat će i Richard Villems, predsjednik Estonske akademije znanosti te dugogodišnji ravnatelj uglednog Estonskog biocentra te Ranjan Deka, profesor epidemiologije Sveučilišta Cincinnati koji se dugi niz godina bavi istraživanjima kompleksnih bolesti i metaboličkog sindroma na istočnojadranskim otocima.

Među uglednim gostima antropološkog skupa bit će i Florin Grigorescu, profesor molekularne genetike na Sveučilištu Montpellier i voditelj FP7 projekta 'MEDIGENE', kojeg u cilju istraživanja genetskih i okolišnih čimbenika kao determinirajućih faktora metaboličkog sindroma mediteranskih populacija podupire Europska komisija.

Institut za antropologiju nositelj je kontinuirane znanstvenoistraživačke djelatnosti koju provodi u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja punih 25 godina. Osnovan je 1992. godine kao samostalna znanstveno-istraživačka organizacija odvajanjem od Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, a akademik Pavao Rudan imenovan je njegovim prvim ravnateljem. Od 2011. godine ravnatelj instituta je doc. dr. sc. Saša Missoni.

Rad Instituta ističe se provođenjem znanstvenih istraživanja iz područja genetičke, biomedicinske, sociokulturne, lingvističke, evolucijske i arheološke antropologije. Od svoga osnivanja do danas zadržao je interdisciplinarni holistički pristup u znanstvenoistraživačkom radu što mu je omogućilo uspostavljanje čvrstih veza sa stručnjacima iz različitih znanstvenih područja, a vezanih uz zajedničke antropološke teme što ga čini jedinstvenim u zemlji i prepoznatljivim u međunarodnim znanstvenim krugovima.

Rezultati kvalitetne suradnje Instituta s najprestižnijim svjetskim sveučilištima i institucijama poput Max Planck Institut za evolucijsku antropologiju iz Leipziga, Sveučilišta Južna Florida, Sveučilišta Wyoming, Sveučilišta Penn State, Sveučilišta Cambridge, Sveučilišta Loughborough, Instituta za molekularnu i staničnu biologiju Sveučilišta Tartu, Bečkog sveučilišta, Sveučilišta Bordeaux te Sveučilišta Kyushu iz Fukuoke, ocrtavaju se u brojnim prestižnim međunarodnim (FP6, FP7, HORIZON 2020, COST, NIH) i domaćim (HRZZ) projektima i znanstvenim radovima objavljeni u prestižnim svjetskim znanstvenim časopisima poput Science, Nature, Quaternary International, PLOS One, Journal of Human Evolution, Antiquty i Homo te knjigama svjetski poznatih izdavača poput Springer, Elsevier, John Willey&Sons i Cambridge University Press, što ga svrstava među najjače znanstvene Institute u Hrvatskoj.

Od samog početka Institut sudjeluje i u visokom obrazovanju i u stručnom radu na nekoliko sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Važno je istaknuti i kako Institut za antropologiju prati razvoj društva i znanosti te u skladu s time nastoji odgovoriti na postavljene izazove, bilo da se oni odnose na razumijevanje prošlosti, sadašnjosti ili da su usmjereni ka budućnosti.

S obzirom na interdisciplinarni karakter antropologije i holistički pristup koji Institut primjenjuje, rezultati istraživanja izuzetno su korisni široj, općoj populaciji. Predstavljanjem rezultata svojih istraživanja u obliku različitih javnih predavanja, radijskih i televizijskih emisija, dokumentarnih filmova, radionica, izložbi, edukacija, znanstveno-popularnih publikacija i sl. Institut ujedno utječe i na kreiranje javnih politika i strategija.

Institut za antropologiju ima i dugogodišnje iskustvo u organizaciji međunarodnih znanstvenih kongresa: od 1975. godine organizira međunarodnu Školu biološke antropologije, a od 1984. godine međunarodnu konferenciju Antropologija i zdravlje. Na oba skupa svake godine sudjeluju najpoznatiji i najuspješniji antropolozi iz Europe i svijeta.

Institut je do 2017. godine organizirao ukupno četrdeset i dvije Škole biološke antropologije i trideset i šest konferencija Antropologija i zdravlje. U organizaciji Instituta za antropologiju u Zagrebu održana su i 3. kongresa Europskog antropološkog društva, Svjetski kongres IUAES-a (International Union of Anthropological and Ethnological Sciences), IUAES inter kongres, te tri međunarodna LINEE (Languages in a Network of European Excellence) kongresa.

Velikim angažmanom Institut je uspio u svojoj namjeri da nastavi dovoditi jedne od najpoznatijih antropoloških kongresa u Hrvatsku što potvrđuje i organizacija velikog međunarodnog kongresa koji će se održati u Zagrebu 2018. godine pod nazivom 22nd European Meeting of the Paleopathology Association.