U tri tematske skupine četrdesetak će izlagača osvijetliti Klaićev leksikografski, pravopisni, dijalektološki i akcentološki te književni rad.

U prvom plenarnom izlaganju profesor zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Marko Samardžija govorio je o periodizaciji Klaićeva stvaralaštva napomenuvši kako recentna ekciklopedička djela uz Klaićevo ime navode da je bio jezikoslovac, leksikograf i prevoditelj. Tim odrednicama, smatra Samardžija, ipak nije obuhvaćena ukupna Klaićeva djelatnost koju čine književni i književno-povijesni radovi, dijalektološki radovi, radovi o kazalištu i scenskom govoru, potom prinosi akcentologiji i standardologiji, dugogodišnje bavljenje tekstološkim pitanjima te leksikografski rad i prevoditeljstvo.

Samardžija je podsjetio na Klaićev rad od prvih mladenačkih književnih pokušaja do njegovih kasnih godina u kojima dominiraju leksikografski i prevoditeljski rad.

Akademik Stjepan Damjanović govorio je o Klaićevoj Poslanici profesoru Ljudevitu Jonkeu o njegovoj knjizi Književni jezik u teoriji i praksi. Klaić vrlo upućeno i vrlo zanimljivo komentira drugi dio spomenute Jonkeove knjige, ocijenio je Damjanović dodavši kako je to dio koji govori o hrvatskom jeziku u 19. stoljeću i koji je, kada se pojavio, bio velika i dobrodošla novost u jezikoslovnoj kroatistici koja je dotad puno više istraživala starija razdoblja nego stoljeće koje joj je neposredno prethodilo.

Podsjetio je i na Klaićev rad u poučavanju hrvatskoga jezika na Kazališnoj akademiji.

'Brinuo je o jeziku brojnih predstava i vrlo se često u svom poslu sretao s problemima o kojima Jonke piše u knjizi', napomenuo je dodavši kako poseban šarm tekstu daje činjenica da su dvojica uglednika prijateljevali i očito često razgovarali o jezičnim pitanjima te da svoju poslanicu Klaić šalje iz Dubrovnika i piše je tobože prije pokusa kazališne predstave na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Anđela Frančić i Bernardina Petrović razradile su antroponime u Rječniku stranih riječi Adolfa Bratoljuba Klaića. Antroponimi su važna sastavnica rječnika stranih riječi, pa tako i Rječnika stranih riječi renomiranoga hrvatskoga leksikografa Bratoljuba Klaića. Autorice su u radu analizirale antroponime u prva četiri izdanja toga rječnika s osobitim obzirom na čestotnost, na zastupljenost pojedine antroponimijske kategorije i na onomastičke terminološke odrednice u rječničkome članku.

Marija Znika govorila je o Klaiću i štokavštini donje Podravine.

'Rad sam zamislila tako da usporedbom nekih segmenata Klaićeva opisa bizovačkoga govora i mojega podgajačkoga govora potkrijepim tvrdnje iz Klaićeva opisa ili da upozorim na eventualne razlike između toga govora i mojega zavičajnoga podgajačkoga govora', rekla je Znika.