Prije nekoliko dana, povodom pobjede švicarskog izvođača Nema na Euroviziji, objavili smo kratki vodič ophođenja s nebinarnim osobama, no preostaje pitanje oslovljavanja, što u hrvatskom jeziku još nije riješeno, a o elegantnom rješenju rano je govoriti. S tim smo se ciljem obratili Željku Joziću, ravnatelju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kojem smo postavili nekoliko pitanja.

'U sklopu internoga institutskog projekta 'Muško i žensko u hrvatskome jeziku' bavili smo se i problemom govora o nebinarnim osobama te njihova oslovljavanja. Iscrpna se analiza utemeljena na korpusu nalazi u radu Ane, Josipa i Milice Mihaljević 'Speaking About People of Non-Binary Sex/Gender in Croatian', objavljenome u časopisu Collegium antropologicum 2022. godine. Rad se temelji na usporedbi s drugim jezicima i na lingvističkoj analizi', otkrio nam je Jozić.

'U radu koji sam spomenuo razmatraju se različite mogućnosti, ali se ne daje jasan jezični savjet - u ovome ga trenutku nema. Smatramo da zamjenica 'oni' ne rješava problem, a zamjenicu 'ono' nebinarne osobe ne smatraju prihvatljivom. Nije problem samo u zamjenici, nego i u glagolskim oblicima u kojima se upotrebljava glagolski pridjev radni, npr. radio/radila je. Tu bi isto rješenje mogao biti srednji rod, ali i to nebinarnoj zajednici nije prihvatljivo. Postoje prijedlozi da se, kad se o nebinarnim osobama govori u prošlosti, upotrebljava aorist ili imperfekt, odnosno glagolsko vrijeme u kojemu nema glagolskoga pridjeva. Jedan je od prijedloga zajednice nebinarnih osoba i da se uvijek pita osobu kako bi željela da je se oslovljava, ali to, naravno, nije uvijek moguće. Dakle, elegantnoga, odnosno jednostavnoga rješenja zasad nema', kaže nam Jozić.

'Riječ je o problemu koji nije samo jezični problem, odnosno jezično rješenje ne bi smjelo ići usuprot mišljenju i želji zajednice na koju se odnosi. Do rješenja bi svakako trebalo doći što prije, u dijalogu i dogovoru jezikoslovaca i zajednice nebinarnih osoba', zaključio je Jozić.