Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna znatno oscilirale, ovisno o vijestima o dužničkoj krizi i makroekonomskim podacima iz najvećih svjetskih gospodarstava
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,9 posto, na 12.640 bodova, a S&P 500 indeks 0,6 posto, na 1.335 bodova. No, Nasdaq indeks ojačao je 0,7 posto, na 2.892 boda.
Na samom početku tjedna na tržištu je zavladala euforija jer su na izborima u Grčkoj prošle nedjelje pobijedile stranke koje podržavaju mjere štednje, dogovorene s međunarodnom zajednicom.
No, euforija je brzo splasnula jer je tim izborima uklonjena samo jedna prepreka rješavanju dužničke krize u eurozoni, dok mnoge druge tek treba preskočiti.
'Izbori nisu utjecali na promjenu igre, pa preostaje još niz većih problema koje treba riješit', kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.
Prinosi na obveznice prezaduženih članica eurozone, kao što su Španjolska i Italija, nastavili su rasti, dosegnuvši zabrinjavajuće visoke razine, što pokazuje da ulagači ne vjeruju da će se uskoro situacija poboljšati.
Ulagače je prošloga tjedna razočarao i Fed. Doduše, središnja američka banka produžila je u srijedu program prodaje kratkoročnih, a kupnje dugoročnih obveznica, kako bi snizila dugoročne kamate i tako potaknula rast gospodarstva, no ulagači su očekivali agresivnije mjere.
Razočaranje je bilo tim veće jer je Fed smanjio procjene rasta američkog gospodarstva u ovoj godini u raspon od 1,9 do 2,4 posto, s 2,4 do 2,9 posto, koliko je procjenjivao u travnju.
'S obzirom na smanjene prognoze rasta, što je samo po sebi razočaravajuće, očekivali bismo da će Fed biti znatno agresivniji. Kratkoročan pritisak na prodaju dionica posljedica je nezadovoljstva ulagača jer nije najavljeno dodatno kvantitativno popuštanje monetarne politike. Očito je da postoji razlika između onoga što tržište želi i onoga što je Fed spreman poduzeti', kaže Chad Morganlander, portfelj menadžer u fondu Stifel, Nicolaus & Co.
Usporava rast i drugih najvećih svjetskih gospodarstava. Poslovne aktivnosti u eurozoni oslabile su u lipnju peti mjesec zaredom, dok je industrijska aktivnost u Kini skliznula osmi mjesec zaredom.
Zbog toga ulagači strahuju od slabljenja potražnje za sirovinama, pa su pale njihove cijene. Tako je terminska cijena nafte na burzi u New Yorku, po prvi puta od lanjskog listopada, zaronila ispod razine od 80 dolara po barelu.
Najveće gubitnice prošloga tjedna bile su stoga dionice u rudarskom i energetskom sektoru.
Na europskim su burzama, pak, cijene dionica prošloga tjedna blago porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,6 posto, na 5.513 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,5 posto, na 6.263 boda, a pariški CAC 0,1 posto, na 3.090 bodova.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks skočio 2,7 posto, na 8.798 bodova.