Milanović je u petak najavio da će sudjelovati na parlamentarnim izborima 17. travnja kao „neovisni i nestranački” kandidat na listi SDP-a, nakon kojih bi preuzeo funkciju premijera u slučaju pobjede.

Ustavni sud u ponedjeljak je zaključio da on, dok je predsjednik države, ne može biti kandidat na parlamentarnim izborima. Ta je vijest tema i svjetskih medija.

Reuters putem dopisnika iz Sarajeva prenosi da je Ustavni sud „populistu” Milanoviću poručio da, želi li biti kandidat na parlamentarnim izborima, odmah mora odstupiti s funkcije predsjednika. Tada bi vršitelj predsjedničkih dužnosti do parlamentarnih izbora bio predsjednik parlamenta, piše Reuters.

Njemačka agencija dpa piše kako je Ustavni sud „osujetio” Milanovićev plan kandidature. Dodaje se da su Milanović i premijer Andrej Plenković „žestoki protivnici” te da je predsjednik kao razlog svoga poteza istaknuo „kontroverzne pravosudne politike” premijera za koje kritičari smatraju da osnažuju korupciju u zemlji.

Njemačka agencija piše kako je Milanović „više puta izrazio podršku Rusiji”, dok Plenković vodi „proukrajinsku politiku svoje stranke”, ali spominje i „kontroverzan zakon protiv zviždača” izglasan "pod premijerovim pritiskom" uoči raspuštanja Sabora kako bi se, kako tvrdi oporba, „prikrila korupcija političara iz Plenkovićevog tabora”.

Bloomberg prenosi odluku Ustavnog suda o „nepomirljivosti” Milanovićeve odluke s njegovom ulogom predsjednika. Američki medij piše kako time započinje potencijalan ustavni spor uoči vrlo napete izborne kampanje jer je sud najavio da bi mogao poništiti izbore ako predsjednik ne posluša njihovu odluku.

Bloomberg piše kako je Milanović jedan od najpopularnijih političkih ličnosti u zemlji te da mu je anketa tijekom vikenda dala blagu prednost pred Plenkovićem čiji je HDZ bio u dobrom položaju da osigura treći mandat. Bloomberg dodaje kako bi premijerski mandat Milanovića mogao imati reperkusije u Europskoj uniji jer je predsjednik bio kritičan prema stavu saveza o Rusiji.

„Milanović se usprotivio NATO članstvu Finske i Švedske te je spriječio da Hrvatska bude domaćin obuke za ukrajinske vojnike”, piše lokalna dopisnica Bloomberga.

Američka agencija AP piše kako je Milanovićeva iznenadna najava pokrenula „duboku političku krizu” u članici Europske unije i NATO-a, a o sporu Milanovića i Ustavnog suda piše i austrijska agencija APA koja navodi da bi predsjednik, ako će se držati svog plana, mogao izazvati ozbiljnu krizu vlasti.

Predsjednik igra ključnu ulogu u formiranju vlasti nakon izbora jer daje mandat za sastavljanje vlade, što mu daje velik utjecaj, posebno u slučajevima kad je ravnoteža moći nejasna, piše APA.

Agencija France Presse piše kako je Milanović „zakleti neprijatelj” konzervativnog premijera Andreja Plenkovića koji je upozorio da bi kandidatura bivšeg čelnika SDP-a mogla baciti Hrvatsku „u rusko naručje”.

Francuski medij piše kako je Milanovića, poznatog po svojim šokantnim izjavama i „ispadima s populističkim prizvucima”, usprkos tome podržala lijeva oporba.

O temi pišu i regionalni mediji poput slovenske agencije STA i Tanjuga i Bete iz Srbije, prenoseći riječi predsjednika suda Miroslava Šeparovića da Milanović zadnja tri dana krši Ustav.

STA prenosi kako je Milanović rekao da bi u slučaju njegovog odstupanja s predsjedničke dužnosti sva moć u zemlji bila u rukama HDZ-a te da hrvatski mediji pišu kako bi Jandroković, kad bi privremeno preuzeo predsjedničke dužnosti, morao također odustati od parlamentarnih izbora što se, prema njihovoj procjeni, neće dogoditi. 

Tanjug, pak, navodi „zanimljivost” da se Milanović prema hrvatskom Ustavu može kandidirati na izborima za Europski parlament koji se održavaju dva mjeseca kasnije.