Kineska invazija na Tajvan 2026. rezultirala bi tisućama žrtava među kineskim, američkim, tajvanskim i japanskim snagama, a malo je vjerojatno da bi rezultirala pobjedom Pekinga, zaključio je Centar za strateška i međunarodna istraživanja (CSIS), neovisni vošingtonski think-tank, nakon simulacije mogućeg vojnog sukoba koji zaokuplja vojne i političke lidere u Aziji i Washingtonu.

Rat za Tajvan rezultirao bi osakaćenim poraženim, ali i pobjedničkim snagama: najmanje dva američka nosača zrakoplova ležala bi na dnu Pacifika, a moderna kineska mornarica, najveća na svijetu, bila bi u potpunom rasulu.

Analizu CSIS-a, zapravo jednu od najopsežnijih simulacija mogućeg rata za Tajvan, prenio je CNN, podsjećajući da Peking nikada nije kontrolirao taj otok s 24 milijuna stanovnika i razvijenom demokracijom, iako ga Komunistička partija Kine svojata kao dio svog suverenog teritorija.

Kineski predsjednik Xi Jinping ne isključuje vojni angažman u cilju pokoravanja Taipeija, a tajvanska čelnica Tsai Ing-wen naglašava da je njezina zemlja 'svjetsko utočište demokracije i slobode' i kao takvo mora biti u stanju obraniti se. Pritom, naravno, računa na SAD: tajvanski ročnici od 2024. intenzivirat će treninge, uključujući vježbe gađanja i borbenu obuku koju koriste američke snage, te će rukovati moćnim oružjem, uključujući protuzračne rakete Stinger i protutenkovsko naoružanje, precizirala je predsjednica.

CSIS navodi da je analiza čak 24 scenarija ratnih djelovanja bila nužna kako bi se odgovorilo na dva temeljna pitanja: hoće li invazija uspjeti i po koju cijenu. Ukratko, Kina neće pobijediti, a cijena će biti ogromna za sve uključene u sukob. 'Sjedinjene Države i Japan gube desetke brodova, stotine zrakoplova i tisuće vojnika. Takvi bi gubici naštetili globalnoj poziciji SAD-a dug niz godina', stoji u izvješću. U većini scenarija američka mornarica izgubila bi dva nosača zrakoplova i 10 do 20 modernih ratnih brodova (LSC). Otprilike 3200 američkih vojnika bilo bi ubijeno u tri tjedna borbe.

'Kina bi također teško patila. Njena mornarica bila bi u rasulu, jezgra njenih amfibijskih snaga slomljena, a deseci tisuća vojnika postali bi ratni zarobljenici', navodi se, uz procjenu da bi Kina imala oko 10.000 ubijenih vojnika te izgubila 155 borbenih zrakoplova i 138 velikih brodova.

Scenariji prikazuju sumornu budućnost za Tajvan, čak i ako kineska invazija ne uspije. Tajvanska vojska bila bi ozbiljno degradirana s oko 3500 žrtava, a svih 26 razarača i fregata bilo bi potopljeno. Gospodarstvo bi bilo devastirano, otok bi ostao bez struje i osnovnih usluga. Velike gubitke imao bi i Japan: u kineskim napadima na američke vojne baze na japanskom teritoriju izgubio bi više od 100 borbenih zrakoplova i 26 ratnih brodova.

Prema izvješću, uspjeh SAD-a i Tajvana 'uvjetovan' je sljedećim konstantama: tajvanske kopnene snage moraju biti u stanju obuzdati kineska uporišta, a SAD mora zadržati svoje baze u Japanu, raspolagati protubrodskim projektilima i, prije svega, potpuno naoružati Tajvan prije početka sukoba te sudjelovati u svakoj borbi s vlastitim snagama.

CSIS naglašava da izvješće ne implicira to da je rat oko Tajvana 'neizbježan ili čak vjerojatan'. Sigurnosni stručnjak Dan Grazier iz američke organizacije Projekt nadzora vlade (POGO) smatra da je izravna kineska invazija na Tajvan vrlo malo vjerojatna jer bi poremetila uvoz i izvoz ključan za kinesko gospodarstvo.

'Kinezi će učiniti sve što mogu kako bi izbjegli vojni sukob s bilo kim', rekao je Grazier za CNN, dodajući da će Peking u borbi za globalnu dominaciju izazvati SAD koristeći svoju industrijsku i gospodarsku moć. Ipak, od prošlogodišnjeg posjeta Tajvanu tadašnje predsjednice američkog Zastupničkog doma Nancy Pelosi, Kina je pojačala vojni pritisak, šaljući borbene zrakoplove preko središnje linije Tajvanskog tjesnaca, u identifikacijsku zonu protuzračne obrane otoka.

Govoreći o Tajvanu na 20. kongresu Komunističke partije Kine u listopadu, Xi je dobio veliki pljesak kada je rekao da će Kina 'težiti mirnom ponovnom ujedinjenju', ali je zatim dao mračno upozorenje: 'Nikada nećemo obećati da ćemo se odreći upotrebe sile i zadržavamo mogućnost poduzimanja svih potrebnih mjera.'

Bidenova administracija bila je nepokolebljiva u svojoj podršci otoku, kao što je predviđeno Zakonom o odnosima s Tajvanom, prema kojem će Washington osigurati otoku sredstva za samoobranu bez angažiranja američkih trupa. Washington se obavezao i na modernizaciju tajvanske vojske te osigurava 10 milijardi dolara sigurnosne pomoći tijekom pet godina. Američki predsjednik Joe Biden, međutim, više puta rekao je da će američka vojska braniti Tajvan u slučaju kineske invazije.