"Za ove informacije nema nikakva dokaza. Odbacujemo ih", rekao je glasnogovornik talibanskog ministarstva unutarnjih poslova Kari Sajed Hosti u video poruci poslanoj medijima.

"Bilo je slučajeva ubojstva bivših pripadnika sigurnosnih snaga" vlade koja je ljetos svrgnuta, ali "zbog suparništva i osobnih razloga", rekao je.

"Ako imaju dokumente i dokaze, neka nam ih pokažu", dodao je obraćajući se zapadnim zemljama i ocijenivši da je "nepravedno" optuživati talibane za ta ubojstva.

Hosti je podsjetio da su talibani nakon preuzimanja vlasti proglasili opći oprost za sve pripadnike sigurnosnih snaga bivšeg režima.

Mnogi među njima "mirno žive" u zemlji zahvaljujući toj amnestiji, premda su "ubili stotine (talibanskih) boraca i civila" tijekom dvadesetogodišnjeg rata, dodao je.

U subotu su SAD i dvadesetak zemalja, među kojima Velika Britanija i Japan te Europska unija, izrazili "krajnju zabrinutost" zbog smaknuća koja je talibanski režim počinio nad bivšim pripadnicima sigurnosnih snaga i koja su otkrile organizacije za ljudska prava te su zatražili da čim prije počne istraga.

Nevladina organizacija Human Rights Watch je 30. studenog objavila izvješće u kojemu dokumentira "ubojstva i nestanak 47 bivših pripadnika afganistanskih sigurnosnih snaga koji su se bili predali ili su ih talibanske snage zarobile između 15. kolovoza i 31. listopada".

Washington i njegovi saveznici zatražili su "brzu i transparentnu istragu". "I ubuduće ćemo suditi o talibanima po njihovim djelima", podsjetili su.

Talibani su preuzeli vlast u Afganistanu u kolovozu a vlada u Kabulu koju je podupirao SAD i njezina vojska nisu pružili gotovo nikakav otpor.

Njihov povratak na vlast potiče bojazan od povratka okrutnog režima kakav je bio od 1996. do 2001. a obilježili su ga progon oporbe i zabrana ženama da rade, studiraju i izlaze bez pratnje.

Talibani službeno nisu potvrdili te zabrane nakon povratka na vlast, ali su dosad ograničavali pravo žena na rad i na izobrazbu.