U sjeni dogovora Therese May i 27 članica Europske unije o uvjetima razvoda prošle nedjelje u Bruxellesu i novog sukoba između Rusije i Ukrajine, koji bi mogao eskalirati u rat, događala se i drama 14.700 običnih američkih i kanadskih radnika u tvornici automobila General Motors.

Dok Theresu May tek čeka drama 11. prosinca, kada raspolućeni parlament treba amenovati dogovor o Brexitu, a sukob Moskve i Kijeva zbog pucnjave i zapljene triju ukrajinskih brodova kod Kerčkog prolaza blizu Krima i uvođenja izvanrednog stanja tek se treba raspetljati, u američkom automobilskom divu sve je riješeno: kompanija sa 110 godina staža i godišnje proizvedenih 9.600.000 vozila zatvara pogone u Ohiou, Marylandu, kanadskom Ontariju i dva u Michiganu te otpušta 6000 pogonskih radnika i 8700 'bijelih ovratnika', čitav mali grad u Hrvatskoj.

'Poigravate se krivom osobom', poručuje prošlog utorka prezrivo Donald Trump Mary Barri, izvršnoj direktorici General Motorsa preko The Wall Street Journala.

Na taj način GM kreše šest milijardi dolara troškova, od čega se samo na najnoviju carinu na uvoz čelika odnosi cijela milijarda, a zbog Trumpova trgovinskog rata s Kinom izvoz automobila na to važno tržište strmoglavo pada. Kao razlog kresanja Mary Barra naglašava i želju da se ušteđenim sredstvima financiraju nove tehnologije, naročito razvoj električnih i samovozećih automobila.

Trump je zbog te odluke posebno bijesan jer je u Ohiou osvojio najviše glasova i ovoga srpnja obećao je radnicima da će im vratiti 'sva izgubljena radna mjesta'. I dok kanadski premijer Justin Trudeau tješi 2500 namještenika koji gube posao u GM-ovom pogonu u Oshawi, gdje se proizvode Chevrolet Impala i Cadillac SRX, obećavajući pomoć, Trump prijeti GM-u ukidanjem svih subvencija, podsjećajući ga kako mu je država pomogla da novcem poreznih obveznika prebrodi ekonomsku krizu 2008.

'Protekcionistička politika Bijele kuće počinje se poput bumeranga vraćati u vlastito dvorište. Nakon godina uspona američko gospodarstvo pokazuje prve znakove hlađenja, za što je GM najbolji dokaz', komentira situaciju ekonomist Stefan Kooths s Kieler Instituta, dok njegovi kolege – unatoč Trumpovoj galami – primjećuju prve znakove volje za okončanjem trgovačkog rata i sklapanja sporazuma s Kinom.

Znakova volje nema kada je riječ o desetini tisuća imigranata na meksičko-američkoj granici, koji u sluđenoj Tijuani čekaju iluzornu šansu za ostvarenje američkog sna. Kaos je jedina riječ kojom se mogla opisati situacija u kojoj je dio imigranata, uključujući žene i djecu, američka vojska napala suzavcem na meksičkom teritoriju pri uzaludnom pokušaju nasilnog probijanja granice.

U svom uobičajenom maniru Trump je u Mississippiju prošlog utorka na skupovima potpore republikanki Cindy Hyde-Smith za ulazak u Senat poručio imigrantima da se okrenu na peti i vrate odakle su došli, optužujući demokrate da ih namjerno puštaju u zemlju kako bi Amerikancima otimali posao i rušili zdravstvenu zaštitu američkih građana.

U Šangaju je pak naprasno otkazana glamurozna revija Dolce&Gabbane. Razlog je nekoliko spornih reklama za luksuznu talijansku modnu kuću, od kojih je najviše prašine izazvao video u kojem se kineska djevojka koristeći tradicionalne štapiće umjesto vilice i noža nespretno bori da pojede pizzu, špagete i cannole (sicilijanski kolač duguljasta oblika punjen kremom), uz smijeh i komentar na kineskom: 'Nije li prevelik za tebe?' Društvene mreže odmah su planule komentarima da je reklama neukusna, ignorantska, rasistička, neosjetljiva i uvredljiva za žene zbog one cannole koja podsjeća na znate već što.

Kada je državna televizija objavila vijest o otkazivanju revije, modnoj tvrtki bilo je jasno da gubi Kinu, dakle trećinu svjetskog tržišta luksuzne robe, ali u priči je zanimljivija atmosfera oko događaja koji odražava društveno-političko raspoloženje u zemlji. Naime, u pljuckanju po Dolce&Gabbani najrevnije su bile kineske estradne zvijezde i javne ličnosti, inače najbolji potrošači zapadnog luksuza, natječući se u tome tko će grlatije braniti 'majčicu Kinu', 'poštivanje njihove zemlje' i 'domovinu koja im je važnija od bilo čega na svijetu'. Znajući da su u zadnje vrijeme pod budnim okom vlade, kineski se slavni nadmeću u dokazivanju lojalnosti domovini, naročito nakon slučaja najpopularnije filmske zvijezde Fan Bingbing, koja je netragom nestala, da bi se nakon tri mjeseca pojavila u javnosti skrušeno se ispričavši zbog neplaćenog poreza.

Umjesto da bude slobodnija što je bogatija, Kina se kreće u obrnutom smjeru, piše The New York Times i pita nije li Kina otkrila bolji politički model od demokracije?

U međuvremenu ukrajinsko-ruska drama napreduje. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko traži od NATO-a slanje vojnih brodova u Azovsko more, posebno se obraćajući za pomoć Angeli Merkel jer je 'Njemačka jedan od njihovih najbližih saveznika'. Vladimir Putin je pak prošle srijede optužio Porošenka da orkestrira 'provokaciju' ne bi li nabildao popularnost prije izbora početkom sljedeće godine, koja se navodno srozala na ubogih osam posto, dok francuski geopolitičar Jean-Paul Baquiast nagađa kako bi u sve mogli biti upetljani zapadnjaci, poglavito SAD, gurajući Porošenka u ofenzivu ne bi li Rusija vojno reagirala i dokazala se kao agresor.

P.S. Južnokorejci su bolno marljiv narod. Toliko marljiv da neki natuku 100 radnih sati tjedno. Što kada izgore? Idu u zatvor.

'To je jedino mjesto u kojem smo slobodni', kažu stanovnici 'Zatvora u meni', specijalne ustanove za dobrovoljne uznike u županiji Honghceon, istočno od Seula. U kratkom vremenu, piše Reuters, kroz 'Zatvor u meni' prošlo je više od dvije tisuće dobrovoljaca, tražeći predah od svakodnevnog stresa zbog brutalno kompetitivnog školskog sustava i nesmiljenog tempa na radnom mjestu. Smješteni u samice, dobivaju plave uniforme, prostirku za jogu, pribor za čaj, olovku i notes, spavaju na podu te imaju mali zahod, ali bez ogledala. Zabranjeni su im mobitel, TV, laptop, čak i sat, a obroci im se dostavljaju kroz mali otvor na vratima. Obično ostaju dan, dva, neki i tjedan.

'Pri odlasku ljudi mi kažu: ovo nije zatvor, zatvor je tamo kamo se vraćamo', veli šefica ustanove Noh Ji-Hyang.