Za takav prijedlog povjerenstva za imenovanje gradskih ulica glasovala su 24 vijećnika, a 4 su bila protiv. U vijeću veliku većinu ima nezavisna lista gradonačelnika Zorana Jankoviča, bliska ljevici.

Vijećnici stranaka desnog centra glasovali su protiv, navodeći kako je riječ o političkoj provokaciji koja dijeli slovenski narod, osobito nakon nedavnog otkrića masovnog grobišta u Hudoj jami kod Laškoga, jednog od mnogih takvih mjesta u Sloveniji na kojima su u ljetnim mjesecima 1945. Titovi partizani ubijali političke protivnike.

Prije početka sjednice gradonačelniku Jankoviču predana je peticija mladeži stranke Nova Slovenija (NSI), sa 5.100 potpisa onih koji se ne slažu da gradska prometnica koja od groblja Žale vodi prema budućem sportsko-trgovačkom centru Stožice bude nazvana Titovom ulicom.

Ljubljana je nekoć već imala Titovu cestu u središtu grada, ali je naziv ukinut 1991.

U polemici oko imenovanja nove ulice po Titu ljevica je tvrdila da je Tito unatoč greškama i za Sloveniju povijesna ličnost koja je zaslužna za pobjedu u Drugom svjetskom ratu, što je omogućio stvaranje nekadašnje jugoslavenske republike, a sada samostalne države u njenim sadašnjim granicama koje ujedinjuju skoro sve Slovence.

Desnica je sa svoje strane isticala da je Tito kontroverzna povijesna ličnost i da je odgovoran za masovna ubojstva na slovenskom tlu koja su se dogodila nakon Drugog svjetskog rata nad zarobljenim pripadnicima "poraženih vojski" i nad civilima koje je bivši režim doživljavao kao protivnike.