Senat Sveučilišta u Zagrebu danas će na izvanrednoj sjednici birati novu čelnu osobu toga najvećeg hrvatskog sveučilišta i tajnim glasovanjem odlučiti hoće li to biti rektorica ili rektor
Pred Senatom je odluka tko će između četvero kandidata - dvije kandidatkinje i dvojice kandidata voditi zagrebačko Sveučilište u naredne četiri godine i biti 83. čelna osoba u nizu onih koji su vodili to, u kontinuitetu nastave, najstarije sveučilište u Hrvatskoj.
Senat će tako riješiti dvojbu hoće li na čelu toga Sveučilišta drugi put u njegov drugoj povijesti biti žena, ili će ta dužnost i čast pripasti muškarcu.
Kandidati za tu dužnost - dekan Filozofskoga fakulteta Damir Boras, sadašnja prorektorica za istraživanje i tehnologiju Melita Kovačević, sadašnja prorektorica za studente i studije Blaženka Divjak i dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Nedjeljko Perić, prošli tjedan predstavili su svoje su programe pred članovima Senata.
Damir Boras predloženik je Vijeća društveno-humanističkog područja i triju fakulteta - Fakulteta političkih znanosti, Filozofskog fakulteta i Učiteljskog fakulteta, Blaženku Divjak predložilo je Vijeće biotehničkog područja, Melitu Kovačević Vijeće prirodoslovnog područja i Vijeće umjetničkog područja, dok je Nedjeljko Perić predloženik Vijeća tehničkog područja.
Članovi Senata imali su tako tjedan dana za prosudbu iznesenih programa i odluku čiji će program podržati. Nova rektorica ili rektor trebat će dobiti natpolovičnu većinu članova Senata, kojih je ukupno 70, što znači da će trebati dobiti potporu najmanje 36 članova Senata. Ne bude li rektor izabran u prvome krugu, provest će se drugi krug glasovanja u koji ulaze kandidati koji su u prvome krugu dobili najveću potporu.
U skladu sa Statutom Sveučilišta, i današnjom izvanrednom izbornom sjednicom Senata, predsjedat će najstariji prisutni član toga tijela.
Sadašnja procedura izbora rektora utvrđena je izmjenama i dopunama Statuta Sveučilišta u Zagrebu koje je Senat donio na početku 2009./2010. akademske godine.
Tim izmjenama i dopunama smanjeno je i biračko tijelo koje odlučuje o rektoru, pa su to od tada samo članovi Senata, a prije tih izmjena biračko tijelo imalo je ukupno 229 članova koje su činili članovi Senata i predstavnici vijeća šest područja.
Do tih izmjena predloženici se i javno predstavljali svoje programe, a od tada predstavljanje je zatvoreno za javnost i održava se samo pred članovima biračkoga tijela, odnosno Senata.
