Pobijediti u prvom krugu izbora uspjelo je do sada samo prvom slovenskom predsjedniku Milanu Kučanu 1992. i 1997. godine, dok su i pokojni Janez Drnovšek 2002. te aktualni predsjednik Danilo Türk 2007. potrebnu natpolovičnu većinu glasova dobili tek u drugom krugu.

Tri su kandidata u utrci za slovenskog predsjednika: dosadašnji predsjednik Danilo Türk (60), koji nastupa kao nezavisni kandidat uz potporu građana, no čiju su kandidaturu poduprle i najveća oporbena stranka, Pozitivna Slovenija (PS) Zorana Jankovića te Demokratska stranka umirovljenika (DESUS).

Drugi kandidat je bivši premijer Borut Pahor (49), kojega podupiru Socijalni demokrati (SD) i Građanska lista Gregora Viranta, dok je treći Milan Zver (50), kandidat vladajuće Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše te demokršćana (stranka Nova Slovenija - NSI).

Danilo Türk je do izbora na mjesto predsjednika 2007. godine u slovenskoj politici bio manje poznat jer je dugo boravio u inozemstvu kao diplomat, prvo kao predstavnik u UN-u, a onda i na mjestu jednog od pomoćnika tadašnjeg glavnog tajnika UN-a Kofija Annana. U sukobu je sa sadašnjom vladom i premijerom Janšom koji ga smatra politički pristranim te političarom povezanim sa 'starom' gardom ljevice koja vuče podrijetlo iz komunističkog sustava.

Borut Pahor je u karijeri bio i premijer uključivši se od 2008. godine u kampanju za parlamentarne izbore na kojima su Socijalni demokrati (SD), koje je vodio 15 godina, osvojili većinu.

Pahor tvrdi da ga iskustvo premijera koji nije uspio provesti reforme za izlazak iz krize čini objektivnim prema teškoćama sadašnje vlade te da bi kao predsjednik države bio kohezivan politički faktor kako bi država prevladala trenutačne ekonomske probleme. U kampanji je više puta svojoj vladi pripisao zasluge za poboljšanje odnosa s Hrvatskom.

Milan Zver u prvoj vladi Janeza Janše do 2008. bio je ministar obrazovanja. Trenutno je zastupnik u Europskom parlamentu. Politolog s doktoratom znanosti smatra se jednim od bližih Janšinih suradnika, a u kampanji je isticao kako bi njegov izbor za predsjednika države omogućio promjene koje su Sloveniji potrebne, a na koje sadašnji predsjednik nije spreman jer se suprotstavlja vladi i njenoj politici.

Prema prognozi ljubljanskog Dela od petka, za aktualnog predsjednika Türka u nedjelju bi moglo glasovati 47 posto birača, za Pahora 30 posto, a za Zvera 23 posto. Prema najnovijem istraživanju mariborskog lista Večer, u kojem je više neodlučnih ispitanika, Türk ima 24, Pahor 21, a Zver 17 posto biračke potpore. Mariborski list iznosi međutim da je Pahorov uspon zadnjih dana kampanje bio izrazitiji pa ne isključuje mogućnost da on, godinu dana nakon što je izgubio parlamentarne izbore, u produžetku možda dobije predsjedničku utrku.

Sada se pak vjeruje da bi u drugom krugu ovogodišnjih predsjedničkih izbora glasovi ljevice mogli biti podijeljeni između Türka i Pahora te da bi Pahor, kako se procjenjuje, mogao dobiti i glasove onih koji su u prvom krugu glasovali za Zvera. Pahor, po općim ocjenama, iskazuje konstruktivniji odnos prema sadašnjoj vladi i politici financijske stabilizacije kroz socijalne rezove.

Vjerojatni drugi krug izbora obilježit će masovni sindikalni prosvjedi koji su najavljeni za iduću subotu te razgovori vlade i sindikata koje je pokrenuo Türk kako bi se izbjegli referendumi o sanaciji bankarskog sustava i načinu upravljanja državnom imovinom.