Misle li građani da Karamarko i Milanović trebaju pričati o minimumu svjetonazorskih pitanja, tko je kriv što nema komunikacije, tko više govori o prošlosti, te o čemu sve žele građani Hrvatske da se govori i razgovara. Istraživanje za Dnevnik Nove TV proveo je Ipsos puls 28. i 29. svibnja na uzorku od 600 ispitanika
Tomislav Karamarko prije dva tjedna premijeru je pisao i tražio susret, a kako bi se utvrdio minimum oko svjetonazorskih pitanja. DNEVNIK NOVE TV donosi razmišljanja građana o toj ideji, ali i o onome o čemu bi možda, lideri dviju stranaka trebali razgovarati. Pa i na kraju, kakvom se retorikom služe.
Tomislav Karamarko je želio otvoriti razgovor o lakšim temama. Za 54 posto građana, svjetonazorsko pitanje je važno pitanje, a za njih 42 posto to i nije tako važno, dok 4 posto njih ne zna.
Zoran Milanović, smatra 39 posto birača kriv je što nema komunikacije između dvaju lidera. Da su oboje krivi misli 29 posto građana, a Tomislav Karamarko kriv je prema mišljenju 22 posto birača. Nitko nije kriv, smatra 2 posto, a ne zna, njih 8 posto.
Tomislav Karamarko govorima je okrenut prošlosti. To misli 61 posto birača, za Zorana Milanovića to misli 38 posto birača. Da priča taman toliko koliko je potrebno o prošlosti za Milanovića misli 34 posto birača, a za Karamarka njih 20 posto. Milanović priča premalo o prošlost, tako misli 20 posto birača, a za Karamarka to misli njih 12 posto.
Milanović i Karamarko premalo govore o sadašnjosti i budućnosti. Za Milanovića to misli 64 posto, a za Karamarka 63 posto. Da govore baš koliko je potrebno za Milanovića to misli 25 posto birača, a kod Karamarka ih je 19 posto. A da govori previše, za Milanovića misli 5 posto, a za Karamarka 10. Ne zna, kod Milanovića njih 6 posto, a kod Karamarka 8 posto.
Na prvom mjestu je smanjivanje nezaposlenosti, njih 80 posto tkao misli, potom privlačenje stranih investicija želi 38 posto ljudi, razgovor o obrazovanju mladih želi njih 31 posto. Poželjan je i razgovor o reformi zdravstava za 23 posto, za poreze se zanima njih 21 posto, diskusiju o smanjivanju gradova, općina i županija želi 21 posto građana.
Razgovor o kriterijima za socijalnu pomoć želi 10 posto, a o dvojezičnosti u Vukovaru razgovor želi 9 posto građana. O smanjivanju državne administracije razgovor želi 9 posto birača, a priču o privatizaciji državnih tvrtki želi 5 posto građana, o odnosima s susjedima razgovor hoće njih 4 posto, a o obilježavanju Jasenovca i Bleiburga samo 3 posto građana želi razgovor ove dvojice lidera. O nekim drugim temama 6 posto građana misli da bi se trebalo razgovarati, a njih 5 posto ne zna o čemu bi se uopće trebalo razgovarati.
