Ipak, 23 posto ispitanika smatra da je bivši premijer, sada predsjednik Zoran Milanović isključivi ili veći krivac. Najčešće građani krivnju dijele na jednog i drugog - 49 posto, dok njih 14 posto premijera vide kao većeg ili jedinog krivca za zaoštravanje komunikacije.

Je li potrebna isprika?

Premijer je pozvao predsjednika da se ispriča za uvrede, još prošlog tjedna. U međuvremenu se popis onih koji su se našli na predsjednikovoj meti kritika produljio, a na pitanje treba li predsjednik poslušati premijera i ispričati se zbog uvreda vezanih uz slučaj JANAF - najviše ispitanika, 36 posto, poručuje da se iskreno i bez ikakve ironije treba ispričati.

Četvrtina ispitanika stava je da to ne treba napraviti jer je u pravu. Da isprika nije potrebna jer se na svoj način već ispričao, smatra 18 posto ispitanika, a više od petine o tome nema stav.

Znakovito da se isprici najviše protive birači opcije MOŽEMO!. Očekivano - taj je stav dominantan i kod birača SDP-a. Istodobno, isprika se najčešće zaziva među HDZ-ovim biračima. Samo ponovno podsjetnik; pitanje iz istraživanja odnosilo se na predsjednikove prve poruke isključivo povezane s aferom JANAF.

Je li premijer znao?

A prva i glavna meta predsjednikove kritike bila je i ostala da je premijer znao ili morao znati za aferu ranije jer je i on, kako je rekao, kao premijer znao sve. Demantirao ga je, doduše, njegov tadašnji ministar unutarnjih poslova, ali gotovo 60 posto građana s predsjednikom se uglavnom ili potpuno slaže.

Sa stajalištem prvog čovjeka Pantovčaka uglavnom ili potpuno ne slaže se četvrtina birača. Ne zna 19 posto. Predsjednikov stav dominantno podupiru birači svih političkih opcija, i lijevih i desnih, s time da je neslaganje izraženije jedino kod HDZ-ovih birača.

Najvažnija dimenzija afere

Za kraj - što građani iščitavaju kao najvažniju dimenziju koju je otvorila afera Janaf? Razina korupcijske umreženosti u državi najveći je problem za najviše ispitanika - čak 58 posto ih upravo to navodi. Na drugom je mjestu slaba sigurnosna provjera visokih dužnosnika iz javnog sektora, na trećem politički sukobi oko teme koja nije politička. Ostali razlozi su znatno rjeđi, ali građani spominju i problem nepoštivanja mjera u vrijeme lockdowna, curenje informacija o istrazi, društvo iz Kluba u Slovenskoj 9, dok je pravna nedorečenost oko informiranja premijera problem za tek 2 posto ispitanika. Ostali su odgovori još rjeđi.

Treba reći da je cijelo istraživanje za RTL fokusirano na odnos premijera i predsjednika kroz prizmu afere JANAF i kritika predsjednika na račun te teme. Koliko su druge kritike i prozivanja koja od predsjednika svakodnevno pristižu u različitim formama, pred mikrofonima ili preko Facebooka, utjecale na njegov rejting, pokazat će sutrašnji CRO Demoskop. Vidjet ćemo kako je to i je li u kombinaciji sa svime što se događa utjecalo na rejting premijera, kao i svih ostalih političara i političkih stranaka.

NAPOMENA: Istraživanje je provedeno od 1. do 5. listopada na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka: ±2,7% uz razinu pouzdanosti od 95%.