Zašto je HEP kupovao plin po 47 eura za MWh, a prodavao za samo nekoliko centa? Zašto se prirodni plin s domaćih bušotina i dalje isporučivao, ako je plinsko skladište Okoli navodno popunjeno? Gdje je završio taj plin i tko će na njemu na kraju zaraditi? Tko je odgovoran za milijunske gubitke? neka su od pitanja na koja se odgovoralo u emsiji Otvoreno.
Ina Volmut, voditeljica poslovnih komunikacija u HROTE-u, pojasnila je čime se bavi Hrvatski operator tržišta energije u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
'Smisao svega je zapravo da svaki tržišni sudionik bude izbalansiran koliko je god moguće. Dakle da nema ni pozitivno ni negativno odstupanje. Dakle, da ima točno onoliko plina koliko mu treba', kazala je. Odgovarajući na pitanje zašto bi netko platio jedan cent eura nešto što je npr. jučer kupljeno za 47 eura, kazala je da HROTE nije odredio tu cijenu.
'Dakle konkretno taj jedan cent je situacija u kojoj je netko tko je mogao od tog časa preuzeti taj plin, ponudio jedan eurocent. Zato što nije bilo drugih koji su mogli preuzeti taj plin. Da je bilo drugih koji su mogli preuzeti taj plin i da su ponudili veću cijenu, taj plin bi bio otpušten po toj većoj cijeni', kazala je Volmut.
Urednik i voditelj Otvorenog Mislav Togonal ponovno je upitao tko je tvrtka koja je profitirala. Volmut je kazala:
'Mi nismo ovlašteni kazati tko je to učinio, ali kada nas budu pitali oni koji imaju službene dužnosti, mi ćemo svakako to učiniti', kazala je. Ponovila je da su to komercijalno osjetljivi podaci i da će o tome govoriti kad od njih to zatraži nadležno tijelo ovlašteno da ima uvid u te podatke.
U emisiji je govorio i Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.
'Cijena od 47 po MWh definirana je na temelju 14 dana koja je u tom trenutku bila tržišna cijena. Ona je danas nešto niža, ali i danas je cijena plina, ako kupujete za zimu, 55 eura. Postavlja se pitanje o količinama po kojima ste prodali', kazao je Pudić.
'Ako je količina koja je prodana vrlo mala, onda ne možemo govoriti o velikim gubicima', dodao je Pudić. Podsjetio je da je Vlada još prije godinu dana donijela uredbu po kojoj je prosječna cijena tada bila 41 po MWh.
'Međutim kasnije su cijene na tržištu otišle i do 350 eura. INA je prodavala taj plin po 41 euro. Krajem ožujka, kada se definiralo novo regulatorno razdoblje od 1. travnja do 31. ožujka 2024. godine to je opet bila prosječna cijena koja je definirana od strane regulatorne agencije, a odražavala se na prosječnoj tržišnoj cijeni u tom 15-dnevnom periodu. Dakle, to je cijena od 47 eura. Moramo znati da je mjesec dana možda prije toga cijena bila i 80 eura, danas je 35 eura. One variraju na tržištu.
Zato i je čudna situacija da se možda proda za 1 euro ili cent. Ali i tu treba vidjeti da li su svi kupci koji su mogli biti, opskrbljivači koji su kupovali, da li su svi imali pristup toj kupnji. Ako jesu i ako je ona odražavala tržišne cijene po manjim količinama onda ja opet tu ne vidim narušavanje tržišnog odnosa. Ako je svima bilo transparentno da taj dan mogu kupiti plin, a ako nikome ne treba plin pitanje je može li postići i jedan, ili dva eura', kazao je Pudić.