UMJESTO REŠETAKA - DOBROTVORNI RAD

Tko je sve osuđen na rad za opće dobro?

25.04.2013 u 20:29

Bionic
Reading

Kršiteljima zakona Lijepe Naše, koji se nisu tako strašno ogriješili o iste da im je izrečena mjera obveznog služenja zatvorske kazne i koji mogu, ukoliko to žele, svoj dug društvu otplatiti dobrotvornim ili društveno korisnim radom, pridružit će se vrlo vjerojatno i neka od dobro nam poznatih lica s TV ekrana. Radit će pod apsolutno istim uvjetima kao primjerice 'obični' lopovi, provalnici i ostali 'sitni' kriminalci

Ruku pod ruku s 'anonimusima' koji su tako dobili priliku, mjesto gledanja napolje kroz zatvorske rešetke, biti na slobodi, a uz to i korisni, pridružit će se možda i zbog primanja mita još uvijek nepravomoćno osuđen bivši direktor programa Nove TV Siniša Svilan, kao i bivši HDZ-ov ministar poljoprivrede Petar Čobanković. On je, podsjetimo, svoje 'dane' zaradio u slučaju 'Planinska' (nezakonita prodaja zgrade), a s USKOK-om se nagodio da jednogodišnju zatvorsku kaznu odradi u nekoj ustanovi od društvene koristi.

Zamjenama jednogodišnjih zatvorskih kazni za društveno koristan rad pridonosi se državi, a usto se smanjuju liste čekanja u ionako prenapučenim zatvorima. Kada je riječ o radu za opće dobro, on se može koristiti u slučaju kazni zatvora do jedne godine, a obvezatan je za kazne do šest mjeseci, osim ako se time svrha kažnjavanja ne može ostvariti. Tako se, primjerice, na rad za opće dobro mogu odlučiti i neki od poznatih političara i gospodarstvenika osuđenih za 'manja' (ne)djela, ali i 'obični' provalnici.

Osječki suci kažu da nerijetko i rado kaznu zatvora zamjenjuju onom radnom, a gotovo da nema osuđenika koji na to neće pristati. Naime, prema čl. 55 Kaznenoga zakona, osuđenik sam mora pristati na zamjensku kaznu, a pristane li na rad za opće dobro, radit će ga bez naknade u nekoj od institucija, udruga, domova ili čak u komunalnim poduzećima koja su s državom sklopila o tome ugovor.

Međutim, ima zapinjanja i u ovom programu. Naime, ponekad je teško izaći na kraj s osobama kojima je zatvor zamijenjen za ovakvu vrstu rada. 'Jedno smo vrijeme pokušavali surađivati s osuđenicima, ali jednostavno nije išlo. Izlazimo na kraj s mladeži koja radi za opće dobro, no oni se mogu preodgojiti i prihvatiti nas kao autoritet, a to s odraslima nije bilo moguće. Nisu bili poslušni radnici, a kako kod nas na terapijsko jahanje dolaze djeca s posebnim potrebama, suradnja nakon nekog vremena doista nije bila moguća pa smo je prekinuli', ispričala je Marijana Koprivnjak, predsjednica Udruge za terapijsko jahanje Mogu, koja je zbog nesporazuma jednostavno odustala od primanja punoljetnih osuđenika na rad za opće dobro. Trenutno, u Hrvatskoj približno 1.500 osoba izvršava svoju kaznu radeći za opće dobro.

Iskustva ostalih zemalja

Pojedine europske države propisuju mogućnost da se i zatvorske kazne dulje od šest mjeseci zamijene radom za opće dobro. Tako se primjerice u Finskoj radom za opće dobro mogu zamijeniti kazne zatvora do osam mjeseci, dok je u Sloveniji rad za opće dobro na slobodi predviđen kao zamjena za izrečenu kaznu zatvora do dvije godine. U Francuskoj rad za opće dobro na slobodi može trajati maksimalno 210 radnih sati, u Nizozemskoj do 240 sati, u Belgiji od 20 do 300 sati, Norveškoj od 30 do 420 sati, u Sloveniji od 80 do 480 sati, a u Švicarskoj 720 sati.