Međutim, ako je suditi prema rezultatima nove analize, čak i kada biste za pogađanje dobili cijeli dan, sigurno ne biste pogodili – zato što vjerojatno nikada niste ni čuli za tu osobu. Naime, jedno novo istraživanje znanstvenika s više europskih sveučilišta pokazalo je da je najutjecajnija osoba u povijesti švedski botaničar Carl Linnaeus koji je krajem 18. stoljeća izumio sustav klasifikacije biljaka i životinja.

Nema sumnje da ste na ovaj zaključak posprdno otpuhnuli ili odmahnuli rukom ili glavom u nevjerici. No rezultat do kojeg su došle mudre glave nije baš sasvim bez temelja. Naime, Wikipedia je u principu mreža, a svaka njezina stranica je čvor u toj mreži. Poveznice među stranicama stoga su i poveznice među čvorovima. Čvorovi koji imaju najviše poveznica uglavnom su najvažniji.

U svojem novom istraživanju znanstvenici su uz pomoć nekoliko algoritama, sličnih onima koje Google koristi kako bi odredio najvažnije rezultate pretraživanja, obradili inačice Wikipedije na 24 jezika. Algoritmi su prebrojali čvorove, njihove veze i udaljenost među njima. Time su zapravo analizirali koje su stranice najviše utjecale na druge stranice mreže te konačno došli do rang liste najvažnijih ličnosti.

Algoritam 'PageRank', kakav koristi Google, na prvo je mjesto izbacio Linnaeusa. Tek nakon njega redom slijede ličnosti s čijim bismo se pozicijama u vrhu uglavnom mogli složiti: Isus, Aristotel, Napoleon, Hitler, Cezar, Platon, Shakespeare, Einstein i Elizabeta II.

Prema algoritmu '2D Rank' Hitler je zasjeo na prvo mjesto, a za njime slijede: Michael Jackson, pjevačica Madonna, Isus, Beethoven, Mozart, Benedikt XVI, Aleksandar Veliki, Darwin i konačno Obama.

Patrijarhalna zapadnocentričnost

Što se još zanimljivo može iščitati iz ovih lista? Prvo što upada u oči jest kronični manjak žena – samo su se dvije uspjele ugurati među prvih dvadeset mjesta. Drugo jest to da nema ni poznatih ličnosti iz nezapadnjačkih kultura, primjerice Muhameda, Gandhija ili Maoa. Drugim riječima, popisom najvažnijih, s rijetkim izuzecima, dominiraju zapadnjaci rođeni nakon 17. stoljeća.

To, naravno, ne iznenađuje jer su žene tijekom većeg dijela povijesti imale vrlo slabe izglede da postanu povijesne ličnosti. Prema autorima studije najviše istaknutih žena ima u državama u kojima se govori engleski, tajlandski, hindi, švedski i hebrejski, a najmanje u kojima se govori grčki, korejski, perzijski i kineski.

Isto bi se u dobroj mjeri moglo reći i za nezapadnjačke ličnosti koje su kroz povijest uglavnom bile globalno marginalizirane.

Ovakve zaključke potvrđuje i geografska karta razdiobe utjecajnih osoba na kojoj su najtamnija područja ona koja su ih dala najviše – predvode ih Velika Britanija i SAD. Na toj karti, koju su autori priložili kao ilustraciju, Hrvatska nije ispala baš sasvim bijela. Hrvatska inačica Wikipedije nije našla svoje mjesto među 24 analizirane, no, naravno, Hrvatska je uvrštena na popis zemalja podrijetla velikih ličnosti.