Bruxellesu je posebno važno da takvo tijelo bude neovisno. U Hrvatskoj je još 2009. godine izdvajanjem iz Ministarstva financija ustrojena Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA). Osnovni zadatak je nadzirati tok novca i poštivanje rokova u izvršavanju projekta za koje je novac putem europskih fondova izdvojen. Hrvatska će nakon ulaska u Europsku uniju za samo pola 2013. godine moći povući 800 milijuna eura, a u novoj financijskoj projekciji od 2014. do 2020. godine će moći računati na između 12 i 16 milijardi eura.

ARPA također, kako kaže njen ravnatelj Neven Šprljeukazuje i na nedostatke i nudi preporuke kako ih riješiti kako bi sustav bolje funkcionirao. 'Svi smo mi na istoj strani i želja nam je da Hrvatska iskoristi što je moguće više novca iz europskih fondova, a ne da, ne daj bože, plaća nekakve penale zbog propusta', rekao je Šprlje. Ravnatelj kaže da se oni često nalaze između dvije vatre, a uloga im je upravo biti 'most' između dvije strane hrvatskih institucija i briselskih službi. 

Ulaskom u EU povećat će se iznosi novca koje će biti potrebno kontrolirati kao i broj ministarstava, pa će se ARPA trebati dodatno ekipirati novim revizorima. Joop Vrolijk, viši savjetnik u SIGMA-i, koja obavlja vanjsku procjenu i suradnju ARPA-e i institucija u sustavu provedbe programa Europske unije, zadovoljan je dosad učinjenim, ali kaže da ima prostora za napredak. Bruxellesu je najvažnije da ARPA djeluje kao neovisno tijelo, što je prema njegovom mišljenju za sada i napravljeno, ali je nužno promijeniti propise kako bi se osiguralo da se političari neće u njihov rad miješati ni u budućnosti.