Kako stvari trenutačno stoje, spašavanje Hypo Alpe-Adria Banka koštalo je austrijske porezne obveznike oko milijardu i pol eura, a postoje snažne naznake da će država na saniranje ove banke morati potrošiti još novca.

Iako su Austrijanci potrošili najviše novca u aferi Hypo, ona se zapravo proteže na području od Njemačke do Balkana, s obzirom na to da je ova mala klagenfurtska banka tijekom devedesetih narasla do utjecajnog regionalnog igrača. To se ne bi dogodilo bez utjecaja i podrške politike, ali ni bez brojnih sumnjivih kredita i poslova, koji su na kraju Hypo Alpe-Adria Bank doveli do bankrota krajem 2009. godine.

U tom trenutku Hypo je već bio u vlasništvu Bayerische Landesbanka (BLB-a), koja je klagenfurtsku banku kupila u ljeto 2007. U međuvremenu se ispostavilo da su šefovi BLB-a opasno preplatili Hypo, zbog čega se neki od njih danas nalaze pod optužnicama minhenskog Državnog odvjetništva. BLB je za 50,22 posto Hypa platila 1,66 milijardi eura, a kasnije još 109 milijuna za 3,33 posto. Na kraju je minus BLB-a u poslu s Hypom iznosio vrtoglavih 3,7 milijardi eura, a kako je ta velika banka u vlasništvu Bavarske, to znači da je i ova bogata njemačka pokrajina iznimno loše prošla.

Prvi su pali direktori

Stoga je minhensko Državno odvjetništvo optužilo tadašnjeg glavnog direktora Bayerische Landesbanka Wernera Schmidta, njegova nasljednika Michaela Kemmera te člana uprave Gerharda Gribkowskog, zaduženog za rizične investicije.

Schmidt i Kemmer su, između ostaloga, optuženi i za davanje mita, i to pet milijuna eura koliko je BLB kao sponzor dao za stadion nogometnog kluba Kaertnen, koliko je navodno tražio moćni župan Joerg Haider, kako bi odobrio prodaju Hypa. Gribkowsky se pak treba nositi s optužbom za nesavjesno poslovanje, i to u superkompliciranom poslu između BLB-a, Hypa i Formule 1, zbog čega taj bankar od početka ove godine i sjedi u istražnom pritvoru.

Pritom ga još njegova bivša banka tuži za iznos od 200 milijuna eura odštete, a slične optužbe se spominju i za sve bivše članove uprave Bayerische Landesbank koji su imali veze s kupnjom Hypo Alpe-Adria Groupa. Optuženim bavarskim bankarima prijeti i do deset godina zatvora ako budu proglašeni krivima.

Kako se spasio Stoiber?

Kada je riječ o političarima čija je reputacija ozbiljno oštećena ili potpuno uništena zbog povezanosti s Hypo Bankom, vjerojatno je najbolje prošao bivši dugogodišnji (od 1993. do 2007. godine) bavarski premijer Edmund Stoiber, nekoć i kandidat za njemačkog kancelara.

Stoiber je lobirao za kupnju Hypa, a poznat je i slučaj kada je Ivo Sanader na Stoiberovu inicijativu vršio pritisak na HNB i Željka Rohatinskog, kako bi se odobrio ulazak BLB na hrvatsko tržište, koje su Bavarci napustili nakon skandaloznog povlačenja iz Riječke banke prije desetak godina. Stoiber je u međuvremenu otišao u političku mirovinu te se čini da nitko nema previše želje istraživati moguće sumnjive poslove koje je poticao kao bavarski premijer, ali je ipak definitivno izgubio pozlatu poštenog demokršćanina.

I Haider bi bio pod istragom

Od sigurnih optužbi se izvukao i kontroverzni ultradesničar Joerg Haider, koji je poginuo pijan za volanom u listopadu 2008. Haider je bio glavni politički pokrovitelj Hypa, s obzirom na to da je od 1999. do smrti bio koruški župan. Haider se često miješao u poslovanje Hypa te osiguravao povoljne kredite ljudima s kojima je bio povezan, poput privatnog detektiva Dietmara Guggenbiechlera. Također, kada je koruška aviokompanija Styrian Spirit došla u financijske probleme, Haider je intervenirao u Hypou da joj se da višemilijunski kredit, koji zapravo nikad nije otplaćen, jer je Styrian Spirit ipak propao. No kada su svi ti skandali pukli u javnosti, početkom 2010. godine, Haider je već više od godina dana bio dva metra pod zemljom.

Zato su živi i zdravi bili i ostali bivši šefovi Hypa, predsjednik uprave Wolfgang Kulterer i njezin član Guenther Striedinger, na čija se ramena svalio najvećio dio i javne i kaznene odgovornosti za propast Hypa. Obojica su u međuvremenu financijski i poslovno ruinirani, Kulterer je već jednom bio pred sudom, a optužnica protiv Striedingera se finišira u austrijskom Državnom odvjetništvu.

Kako se nasukao Ivo Sanader

Njih dvojica su i veza s bivšim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, koji je prije nekoliko dana konačno službeno optužen za ono što se već godinama šuškalo – primanje mita od Hypa sredinom devedesetih, kada je s njima kao zamjenik ministra vanjskih poslova dogovorio kredit za obnovu hrvatskih veleposlanstava u svijetu.

Sanader je tada od Hypa navodno dobio skoro pola milijuna eura provizije, a vrijedi spomenuti da se s poslovanjem Hypa u Hrvatskoj uvijek spominju i osuđeni general Vladimir Zagorec, koji je postao blizak poslovni partner Guentera Striedingera.

Ježić, Kutle, Kranjec, Mišković...

Tu je još i riječki poduzetnik Robert Ježić, koji trenutačno sjedi u istražnom pritvoru, inače dugogodišnji lobist Hypa, o čemu svjedoče i neki interni dopisi. Naravno, nikako ne treba zaboraviti ni Miroslava Kutlu, trenutačno u BiH u bijegu od hrvatskog pravosuđa, koji je također uzimao sumnjive kredite od Hypa.

Najsvježija glava koja je pala zbog povezanosti s Hypom je pak Marko Kranjec, guverner slovenske centralne banke. Kako su prošli tjedan javili slovenski mediji, Kranjeca se istražuje zbog slabe kontrole poslovanja banaka, naročito Hypa.

Hina je prenijela da se poslovni dnevnik Finance poziva na neslužbene izvore u tamošnjoj policiji, koji otkrivaju da se kazneni postupak protiv Kranjeca odvija od veljače ove godine. Tada su austrijski vlasnici Hypa smijenili slovenski menadžment u banci zbog sumnji u klijentelističke veze i pranje novca za neke građevinske tvrtke preko off-shore poduzeća i poreznih oaza u Lichtensteinu. Kranjecu prijeti optužba za zlouporabu službenog položaja i nesavjestan rad u obavljanju dužnosti.

Bez obzira na brojna spomenuta imena, s obzirom na dubinu i kompleksnost malverzacija unutar Hypa, kao i na umreženost od Bavarske do Srbije, teško je vjerovati da još neki političari i biznismeni neće na kraju upasti u istražiteljske mreže. Još kandidata svakako ima, s obzirom na to da se Hypo u medijskim izvještajima dovodi u vezu s građevinskim pothvatima srbijanskog tajkuna Miroslava Miškovića, kao i u neke sumnjive poslove u Istri.