Todorić je na putu u Hrvatsku u srijedu oko 16,30 sati viđen u zračnoj luci u Londonu okružen s nekoliko policajaca u civilu. Prema neslužbenim informacijama Todorić će zadnji ući u zrakoplov u Londonu i prvi ga napustiti u Zagrebu, a tijekom leta bit će odijeljen od ostalih putnika.

Temeljem europskog uhidbenog naloga koji je raspisala Hrvatska Todorić je lani, 7. studenog uhićen u Londonu, gdje je pobjegao uoči pokretanja istrage u slučaju Agrokor, tvrdeći da ga politički progone hrvatske vlasti.

Istog dana pušten je na slobodu uz jamčevinu od sto tisuća funti i mjere opreza, no prvostupanjskom presudom o izručenju od 23. travnja Todoriću su određene nešto strože mjere nadzora pa se od tada, uz ostalo, morao javljati policiji svaki dan, umjesto dvaput tjedno.

Todorić se predao britanskim vlastima, 22 dana nakon što su hrvatski policijski istražitelji ušli u njegovu zagrebačku rezidenciju, nakon čega je otvorena istraga zbog sumnje da je uz pomoć sinova i suradnika izvlačio novac iz posrnulog koncerna.

Visoki sud u Londonu je 24. srpnja odbio Todorićev zahtjev da mu se odobri pravo na žalbu na prvostupanjsku presudu od 23. travnja. Nakon što mu je odbijena žalba, Todorić je zatražio od suda još jednu priliku da ga se sasluša, što mu je odobreno i ročište je zakazano za 6. rujna. Njegovi odvjetnici su tada zatražili odgodu odluke uz obrazloženje da su tek preuzeli slučaj, da im treba vremena da se upoznaju s predmetom te da raspolažu s novim dokazima o politički motiviranom progonu.

Iako je na ročištu u rujnu obrana Ivice Todorića najavljivala nove dokaze, na raspravi 25. listopada ništa novog nije predočeno i cijela njezina argumentacija se svela na to da je Hrvatska izdala Europski uhidbeni nalog prerano, prije nego što se moglo sa sigurnošću zaključiti da će istraga završiti podizanjem optužnice i suđenjem.

Odvjetnik Hines, koji je jedini govorio, spomenuo je u svom obraćanju iskaze svjedoka u Uskoku koji su naknadno procurili u javnosti te aferu Hotmail, poručujući kako se nada da će moći dokazati politički utjecaj na istragu.

Međutim, umjesto toga, na raspravi 25. listopada odvjetnik Hines sat i pol vremena pokušavao je dokazati da je Europski uhidbeni nalog izdan prerano, bez potvrđene optužnice, samo na temelju odluke o pokretanju istrage, što po njemu ne predstavlja jamstvo da će do će optužnice doista i doći, drugim riječima, da se uhidbenim nalogom prejudicirao ishod istrage.

Predstavnik britanskog tužiteljstva je u svom izlaganju branio odluku o izručenju i isticao da je prikupljeno mnoštvo dokaza prije izdavanja uhidbenog naloga.

Sudac Duncan Ouseley zaključio je da nema materijala na temelju kojeg bi mogao odobriti pravo na žalbu.

Ivica Todorić je nakon što mu je potvrđena odluka o izručenju Hrvatskoj izjavio da je 'malo razočaran', ali da je spreman za daljnje bitke.

Istraga protiv Ivice Todorića i ostalih pokrenuta je zbog nezakonitog pribavljanja više od milijardu kuna

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo je istragu protiv Ivice Todorića, njegovih sinova Ivana i Ante Todorića i 12 Agrokorovih menadžera te revizora pokrenulo zbog nezakonitog pribavljanja milijardu i 142 milijuna kuna.

Uz Todorića i sinove istragom u slučaju Agrokor su obuhvaćeni i Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić.

Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Ukupnoj šteti uz Todorićevu navodnu 'nepripadnu imovinsku korist' od milijardu i 142 milijuna kuna državno odvjetništvo pribraja i dodatnih 320 milijuna kuna pribavljenih za "jednu pravnu osobu" krivotvorenjem isprava i nezakonitim vođenjem poslovnih knjiga.

Istražni zatvor bio je odobren jedino za Ivicu Todorića pa će on nakon dolaska u Hrvatsku biti odmah sproveden u zatvor u Remetincu. Istražni zatvor mu je određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke tijekom istrage. Todorićeva obrana žalila se na odluku o pritvoru, ali ta žalba nije ni razmatrana jer je Todorić bio u bijegu.

Na slobodu bi, kako se doznaje, mogao izaći nakon što tužiteljstvo sasluša jedninog preostalog svjedoka, ako tužiteljstvo ne zatraži njegovo pritvaranje po nekoj drugoj osnovi.

Osnivač Agrokora Ivica Todorić u Hrvatskoj je suočen s još jednom istragom koju je zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo protiv njega otvorilo lani, 18. prosinca, a odnosi se na zajmove koje je investicijski fond Nexus Private Equity Partneri preko tvrtke Nexus ulaganja dao Agrokoru i koje tužiteljstvo smatra nezakonitima.

Osim Ivice Todorića tom su istragom obuhvaćeni i njegov sin Ivan Todorić te predsjednik uprave Nexusa Marko Lesić i član uprave Krešimir Ruždjak. Ivicu i Ivana Todorića tereti se da su potaknuli suosumnjičene šefove Nexusa da suprotno odgovarajućim zakonskim odredbama, bez znanja ulagatelja i protivno odluci Povjereničkog odbora daju ukupno 117,5 milijuna kuna zajma Agrokoru, iako su ta sredstava bila strogo namijenjena za ulaganje u tvrtku Zagreb-Montaža.

Nekad najmoćnijem hrvatskom gospodarstveniku blokirano je 64,4 milijuna eura u Hrvatskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Kanadi, doznalo se u travnju od njegove obrane, a boravak u Londonu financira je novcem dobivenim od prodaje roditeljske kuće Todorićeve supruge.