Nabava je uključivala izgradnju eksperimentalnog postrojenja i njegov pokusni rad u trajanju od šest mjeseci (19 milijuna bez PDV-a) te, ovisno o uspješnosti, izradu projektne dokumentacije postrojenja za obradu mulja s postupcima vezanim za ishođenje suglasnosti i dozvola (tri milijuna kuna bez PDV-a).

No sve to bio je dio koraka prema izgradnji konačnog postrojenja s punim kapacitetom vrijednog 260 milijuna kuna bez PDV-a na kojem bi se godišnje obrađivalo 40 tisuća tona mulja.

Postrojenje protiv kojeg se ovoga proljeća prosvjedovalo zapravo je spalionica i trebalo je biti smješteno na uz Centralni pročistač otpadnih voda. Naime iz dokumentacije je vidljivo da je riječ o termičkoj obradi mulja uz primjenu pirolize ili uplinjavanja ili njihove kombinacije koja bi generirala pepeo što povoljnijih karakteristika za njegovo recikliranje primarno u građevinarstvu, odnosno u proizvodnji betona i opeke.

O mulju iz ZOV-a proteklih godina puno se pisalo. Od toga da je umjesto na koncesionara briga o mulju pala na Grad Zagreb, preko toga da je na plohama oko pročistača zbrinuto 450 tisuća tona, pa do toga da ga se bacalo po međimurskim njivama i izvozilo u Mađarsku, spaljivalo u cementari u Drnišu... Što nova vlast planira s njim, za sada nije poznato, ali očito je da od njegova paljenja, barem u Zagrebu, za sada neće biti ništa.

'Spalionica je za sada zaustavljena. Vrlo smo oprezni jer navodi se da je natječaj obustavljen zato što nema sredstava u proračunu. Što ako ga bude iduće godine? Stoga pušemo i na hladno. Podsjećam da je planirano da se u tu spalionicu dovozi mulj i s drugih pročistača i da Zagreb postane regionalni centar za njegovo zbrinjavanje. Očekujemo da se mulj, kako ovaj koji je na plohama, tako i onaj koji se proizvede, zbrine na propisan i adekvatan način', kazala je Branka Genzić-Horvat iz Udruge za zaštitu okoliša Resnik.