Da je odlazak zatvorenika na 'privremenu slobodu' omogućen zakonom, podsjetilo je i Ministarstvo uprave i pravosuđa, spominjući da su pogodnosti propisane Zakonom o izvršavanju kazne zatvora.

Pogodnosti u kojima mogu uživati zatvorenici odnose se na: ublažavanje uvjeta unutar samog zatvora, poput korištenja vlastitog TV-a, mogućnosti samostalnog pripremanja hrane, mogućnosti da urede ćeliju osobnim stvarima, premještaja u odjel s blažim uvjetima unutar iste kaznionice ili korištenja godišnjeg odmora u odjelu s blažim uvjetima. No pogodnosti omogućuju i češće dodire s vanjskim svijetom, poput češćih i duljih posjeta rodbine ili prijatelja, telefoniranja bez nadzora, boravka sa supružnikom u posebnoj prostoriji, izlazaka s posjetiteljem, izlazaka bez posjetitelja, izlaska u mjesto prebivališta ili boravišta, izlaska radi izvršavanja posebnog programa u zajednici te korištenja godišnjeg odmora u mjestu prebivališta ili boravišta.

Upravo je mogućnost izlaska u mjesto prebivališta iskoristio i Tomo Horvatinčić te je samo jedan od nekolicine zatvorenika koji su to učinili. Primjerice, prema Izvještaju o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2019. godinu, od 12.063 zatvorenika koji su te godine prošli kroz zatvorski sustav (bilo kao osuđenici na kaznu zatvora, bilo kao oni kojima je određen istražni zatvor), za njih 1797 odobrene su pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom, a iskoristili su ukupno 7298 ovih pogodnosti.

Godinu kasnije, 2020., u jeku pandemije covida, korištenje pogodnosti izlaska iz kaznionice drastično su smanjene jer je zatvorenicima zbog zaštite zdravlja ograničeno to pravo. Tako je te godine kroz zatvorski sustav prošlo 11.607 zatvorenika, a pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom, koje uključuju izlazak iz kaznenog tijela, odobrene su za 226 zatvorenika te su iskoristili ukupno 473 ove pogodnosti.

U Ministarstvu pravosuđa podsjećaju na to da su pogodnosti zapravo poticajne mjere usmjerene 'na smanjivanje negativnih učinaka zatvaranja i poticanje u ostvarivanju programa izvršavanja radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora'. Odvjetnik Branko Šerić kaže da je za svoje klijente nekoliko puta tražio prekid kazne ili zbog zdravlja ili zbog sezonskih poslova jer bi im inače bili ugroženi zdravlje ili egzistencija. No ne čudi ga to da su velike brojke onih koji traže tu pogodnost.

'Ne čudi to jer zatvor nije ni dječji vrtić ni humanitarna organizacija da bi se ljudi osjećali bolje. Zatvor je vremensko ograničenje slobode pod strogom kontrolom. To je samo po sebi svakodnevna stresna situacija, pogotovo ako se primjerice prosječni čovjek nađe u istoj sredini s recidivistima. To je stresno i normalno je, ako su ljudi prije toga i bolesni, da dođe do pogoršanja psihičkog i fizičkog zdravlja. Ne čudi to da velik broj ljudi traži te pogodnosti i da dođe do pogoršanja zdravstvenog stanja', kaže Šerić za tportal.

'Čim je situacija takva da se unutar zatvorskog sustava ne može pružiti adekvatna pomoć, onda se događa da se ide u hospitalizaciju u izvanzatvorske bolničke ustanove. I onda je zatvorenik pod paskom ili slobodan ako je stekao povjerenje zatvorskog sustava', dodaje Šerić.

No ima onih koji se pitaju čemu onda uopće kazna zatvora ako se zatvorenici mogu slobodno šetati zahvaljujući pogodnostima. 'Slažem se, oni jesu osuđeni, ali nisu osuđeni na smrt. Nisu osuđeni da obole od neke teške, a ne daj Bože smrtonosne bolesti. Na to nisu osuđeni', zaključuje Šerić.