Po zakonu i urbanističkim planovima većine županija, gradova i općina, dosad je bilo moguće izgraditi 'spremište za alat i opremu' veličine 20 kvadrata na poljoprivrednom zemljištu čija površina prelazi dvije i više tisuća četvornih metara, a u praksi su se uglavnom gradili mali stambeni objekti sa sanitarnim čvorom, na koje bi bila postavljena nadstrešnica, a pored izgrađena 'vodosprema' koja bi se potom pretvarala u bazen.

Snalažljivi graditelji tako bi u zoni u kojoj je gradnja zabranjena dobili vrijednu vilu i imanje za odmor, a zahvaljujući spretnosti njihovih arhitekata i geodeta te rupama u urbanističkim planovima znala su nastati čak i cijela turistička naselja.

Praksa je osobito raširena na otocima bogatim poljoprivrednim zemljištem: kako tportal doznaje, samo na Braču u ovom trenutku trenutno je podneseno više od stotinu zahtjeva upravo za gradnju navodnih poljskih kućica.

Naputkom Ministarstva prostornog uređenja ta bi praksa trebala biti zaustavljena.

Pravni problemi?

Zasad nije sasvim jasno hoće li pritom nastati i pravni problemi, odnosno sudski sporovi, jer urbanistički planovi - a za svaki od njih svoju suglasnost dalo je upravo ovo ministarstvo - izrijekom predviđaju mogućnost gradnje poljskih kućica na poljoprivrednom zemljištu. Po novom tumačenju to je ipak suprotno Zakonu o prostornom uređenju.

'U slučaju protivnosti odredbe prostornog plana odredbama zakona, prilikom izdavanja akta za provedbu prostornog plana (odnosno građevinske dozvole, op.a.) primjenjuje se odredba zakona', stoji u naputku koji je potpisala državna tajnica Dunja Magaš.

U prijevodu, izgledno je da će se svi zahtjevi za gradnju poljskih kućica na lokalnom nivou sada odbijati te da će u slučaju podnošenja žalbe investitora isto to učiniti Ministarstvo prostornog uređenja.

'Problem poljskih kućica jedan je od primjera kako su propisi dosad kaskali za snalažljivosti naših ljudi i zbilja ga treba hitno riješiti', rekao je za tportal jedan od viđenijih splitskih urbanista.

Slična situacija, podsjeća, svojevremeno je bila i s propisima koji su omogućavali 'rekonstrukciju postojećih objekata' u negrađevinskim zonama, pa čak i u strogo zaštićenom pojasu stotinu metara uz more: bilo je, naime, propisano da se mogu obnoviti objekti veličine 'do 75 četvornih metara', pa su investitori diljem obale pronalazili ruševine - često kamene kuće od samo nekoliko kvadrata - i na njihovom mjestu gradili nove objekte od sedamdesetak kvadrata.

Nakon što je ova praksa otkrivena, propisi su izmijenjeni i sada je stare objekte moguće rekonstruirati samo u njihovim originalnim gabaritima.

Jedan od najzvučnijih primjera sličnih pokušaja izigravanja propisa u posljednje vrijeme jest slučaj vile donedavnog predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića na Hvaru, a on je zbog toga zaradio optužnicu i bio prisiljen odstupiti sa svoje funkcije.

Poljoprivredno spremište umjesto poljske kućice

U borbu protiv pošasti 'poljskih kućica' prva se priključila Splitsko-dalmatinska županija te je na adrese svih 55 gradova i općina uputila službeni dopis u kojemu ih upućuje što učiniti kako bi se spriječilo trajno uništavanje prostora.

'Mišljenja smo da bi ovakvu 'divlju urbanizaciju negrađevinskog područja' trebalo zaustaviti. U tome imamo i podršku nadležnog ministarstva i zajednički tražimo rješenja. U skorim izmjenama i dopunama Prostornog plana zasigurno ćemo promijeniti predmetnu odredbu, a neovisno od toga vi na svome području možete uvesti i strože odredbe', stoji u ovom dopisu s potpisom pročelnika Marija Radevenjića.

Tako će se u prostornim planovima, umjesto pojma 'poljska kućica', ubuduće nalaziti 'poljoprivredno spremište' za opremu, alat i slično. Na zemljištu većem od pet tisuća četvornih metara ono će moći imati najviše deset kvadrata, a na zemljištu većem od 10 tisuća četvornih metara dozvolit će se maksimalno 15 kvadrata.

Samo zemljište više se neće moći 'cijepati' na više čestica bez uklanjanja samog spremišta.

Propisat će se i da ovakva spremišta mogu imati visinu vijenca od najviše dva i pol metra te da se prostoru ispod kosog krova može pristupati isključivo iz unutrašnjosti objekata, ali i da od svih međa moraju biti udaljeni najmanje pet metara.

I ključno: propisuje se da se ovako izgrađena 'poljoprivredna spremišta' u budućnosti neće moći prenamijeniti. Dakako, sve ove izmjene sada se moraju 'provući' kroz sve urbanističke planove, od županijskih naniže.

'Molimo vas da ovu inicijativu odgovorno prihvatite jer smo dosadašnjim propisima već trajno narušili vrijednost našeg najkvalitetnijeg prostora', apelira Radevenjić na lokalne vlasti u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Kontaktirali smo sa samim Radevenjićem te nam je potvrdio da će iduće izmjene prostornog plana ići upravo u ovom smjeru.

'Nismo protiv toga da postoje spremišta za alat i nastojat ćemo ih i dalje osigurati jer se radi o važnom sadržaju za poljoprivrednike, no očito je da zbog brojnih manipulacija moramo to puno jasnije i strože regulirati', rekao nam je.

Dakle, tko je dosad izgradio 'poljsku kućicu' i pretvorio je u vilu, izgradio je. A to uključuje i neke hrvatske javne osobe koje su se u medijima hvalile svojim 'kućicama od dvadeset kvadrata jer im više od toga ne treba'. Neka ovakva zdanja čak su dobivala priznanja arhitektonske struke.

Toga više ne bi trebalo biti.