Hrvatska će od 1. srpnja trebati poštovati pravila EU-a, što znači da ne smije dovoditi u zabludu potrošače plasiranjem proizvoda čiji naziv podsjeća na neki proizvod koji je već zaštićen na europskom tržištu poput talijanskog pjenušavog vina prosecco, ali to ne mora automatski značiti da se neće moći nastaviti s proizvodnjom prošeka, objašnjavaju stručnjaci Europske komisije
'Hrvatske vlasti od 1. srpnja moraju poštovati pravila, što znači, ako nema u pristupnim pregovorima dogovorenog izuzeća, a u slučaju prošeka ga nema, da potrošači ne smiju biti dovedeni u zabludu u vezi s nekim proizvodom čiji naziv podsjeća na talijansko vino prosecco', službeno je stajalište Europske komisije koje za Hinu iznio glasnogovornik za poljoprivredu Rogere Waite
Međutim, u neslužbenom razgovoru sa stručnjacima Europske komisije za vinski sektor, na upit koji su mogući scenariji ako Hrvatska nastavi proizvoditi prošek pod tim imenom, Hini je rečeno da postoji nekoliko mogućnosti, a jedna od njih je da Komisija pokrene postupak protiv Hrvatske zbog kršenja pravila, što opet ne znači automatsku zabranu, jer se mora čekati na završetak toga postupka, čiji je ishod teško unaprijed predvidjeti.
Prema tim stručnjacima, koji su željeli ostati neimenovani, hrvatske vlasti bi, ako je prošek zaštićen u Hrvatskoj, trebale zatražiti zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla na europskoj razini i to mogu učiniti već danas, ne čekajući 1. srpnja i ulazak u EU-u.
'Hipotetički govoreći, ako Hrvatska ne učini ništa i nastavi proizvoditi prošek pod tim imenom nakon 1. srpnja, Komisija će, ako se u EU-u netko bude žalio, pokrenuti postupak protiv nje zbog kršenja pravila, a onda treba vidjeti kako bi se taj postupak završio', rekao je stručnjak Komisije. 'Budući da su prosecco i prošek različiti proizvodi, rekao bih da postoje neke mogućnosti za pronalaženje rješenja s obzirom na dugu tradiciju proizvodnje prošeka u Hrvatskoj', rekao je isti izvor, dodajući da bi se možda moglo ići s argumentom da naziv prošek ne dovodi potrošače u zabludu.
Moglo se bi također razjasniti je li Hrvatska već prema odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju bila dužna poštovati pravila o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti. 'To bi mogao biti pravni argument - da se prošek proizvodio, a nitko se nije žalio', rekao je taj izvor.
