Socijalistička narodna partija Crne Gore pokrenut će interpelaciju o radu tamošnje vlade u području obrazovanja te će u sklopu te inicijative tražiti smjenu resornog ministra Predraga Boškovića kojeg optužuju za protjerivanje ćirilice iz škola
Reakcija ove najsnažnije oporbene prosrpske stranke uslijedila je nakon što su prošlog tjedna u osnovnim i srednjim školama učenici koji su ostvarili izuzetne rezultate tijekom školovanja, po prvi put nakon Drugog svjetskog rata, dobili svjedodžbu 'Luča', nazvanu po djelu crnogorskog vladara i pjesnika Njegoša – na latinici. Svjedodžbe na ćirilici mogu se dobiti samo uz odobrenje uprave škole.
Oporba, naime, tvrdi da je u nekoliko škola na sjeveru države učenicima rečeno da škole nemaju dovoljno obrazaca svjedodžbe na ćirilici i da ih mogu dobiti samo na latinici.
'Smatramo da je ministra Boškovića potrebno smijeniti jer je umjesto da se izbori za primjenu ustavne norme da je osnovno obrazovanje besplatno, kroz osiguranje uvjeta da sva djeca dobiju besplatne udžbenike, odlučio se baviti protjerivanjem ćirilice iz svjedodžbi te popisivanjem i evidentiranjem onih koji traže svjedodžbe na ćirilici. Umjesto da se pobrine da sve školske ustanove u Crnoj Gori budu ugrijane, kako djeca ne bi u zimskim jaknama pratila nastavu, on je odlučio svjedodžbu 'Luča' prebaciti na latinicu, iako je Njegoš djelo po kojem je dobila ime napisao na ćirilici.', kazala je zastupnica SNP-a Snežana Jonica.
Jonica je najavila da će stranka u srijedu podnijeti konačan tekst za interpelaciju ministru i pozvala druge oporbene stranke da podrže inicijativu. Ako prijedlog dobije podršku najmanje 27 od 81 zastupnika u parlamentu, zastupnici će na idućoj sjednici raspravljati o razrješenju ministra.
Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski, ali su u službenoj upotrebi četiri jezika: srpski, bosanski, hrvatski i albanski. Također, koriste se dva pisma, latinica i ćirilica.
Nakon odvajanja Crne Gore iz državne zajednice sa Srbijom, crnogorski jezik je ustavom iz 2007. godine ustanovljen kao jedini službeni jezik. Vlada je 2010. godine donijela odluku da se u školama mora koristiti crnogorska gramatika, čemu su se usprotivile prosrpske stranke i srpske organizacije. Oni su tvrdili da se ovom odlukom 'srpski jezik i ćirilica potvrđuju kao manjinski jezik'.
Sporazumom koji su 2011. godine potpisali vlada i prosrpske oporbene stranke došlo je do izmjena u zakonu o obrazovanju, na osnovu kojih učenici mogu izučavati 'crnogorsko-srpski, bosanski te hrvatski jezik i literaturu'.
Prema popisu iz 2011. godine, više od 40 posto građana u Crnoj Gori reklo je da govori srpski jezik, iako se manje od 30 posto izjasnilo kao Srbi.
