Svaki treći ispitanik otvoren je za rad nakon umirovljenja, bilo na punu satnicu ili skraćeno radno vrijeme, ipak oko 40 posto njih bi na to pristalo isključivo ako nemaju financijskih mogućnosti za preživljavanje, dok ih četvrtina ni u kom slučaju ne bi radila u trećoj dobi, pokazalo je istraživanje portala MojPosao provedeno na 2800 ispitanika
Trećina osoba želi raditi i nakon umirovljenja, a niski prihodi nisu jedini motiv, pokazuje istraživanje o radu u mirovini koje je pokazalo da su ispitanici s višim stupnjem obrazovanja spremniji nastaviti s radom u trećoj dobi, priopćio je u četvrtak MojPosao.
Istraživanjem se htjelo doznati koliko su hrvatski građani otvoreni za rad i u umirovljeničkim danima, kakve poslove i pod kakvim uvjetima bi radili, a ako kategorički odbijaju tu mogućnost, zašto je to tako.
vezane vijesti
Dok je 35 posto ispitanih otvoreno za rad, pri čemu bi punu satnicu htjelo raditi devet, a skraćeno radno vrijeme 26 posto njih, na rad u trećoj dobi 42 posto ispitanika pristalo bi isključivo ako nemaju financijskih mogućnosti za preživljavanje. Četvrtina ih pak ni pod kojim okolnostima ne želi raditi u mirovini, pokazuje istraživanje.
Stupanj obrazovanja i visina primanja utječu na spremnost na rad
Ispitivanje pokazuje da stupanj obrazovanja utječe na spremnost na rad, kada je viši i razina spremnosti za zaposlenje u mirovini je viša. S radom želi nastaviti gotovo 40 posto visokoobrazovanih, 35 onih s višom naobrazbom i 30 posto sa srednjim obrazovanjem. Također, što su mjesečna primanja ispitanika viša, to su otvoreniji za rad u mirovini, istaknuto je.
Stariji ispitanici, koji su samim time bliže umirovljenju, lakše prihvaćaju mogućnost rada u mirovini. Čak 53 posto starijih od 46 godina odlučilo bi se na rad u mirovini, a taj stav dijeli i 36 posto ispitanika između 36 i 45 godine, te 32 posto onih u dobi od 26 do 35 godina.
Gotovo 70 posto njih bi u mirovini nastavili raditi svoj 'stari' posao dok bi trećina radila nešto drugo, pri čemu su žene otvorenije za promjenu od muškaraca.
Nedostatak novca glavni je razlog za povratak na posao
Zbog dodatnih financijskih sredstava ili nemogućnosti preživljavanja s mirovinom radilo bi 70 posto ispitanih, a ostali zbog osjećaja produktivnosti ili socijalnog kontakta s drugima.
Razlozi zbog kojih se ispitanici ne bi zaposlili u mirovini uglavnom su bavljenje hobijima i provođenje vremena s obitelji, ali i potreba za odmorom te stav da umirovljenici oduzimaju posao mlađima.
Odluku o radu u mirovini trebala bi biti prepuštena na izbor svakom pojedinom radniku, istaknulo je 60 posto ispitanih, drugi pak drže kako to ovisi o zanimanju, dok svaki deseti smatra da nitko ne treba raditi nakon ispunjavanja uvjeta za mirovinu.
Kompanije koje zapošljavaju umirovljenike ispitanici uglavnom podržavaju, ali 40 posto upozorava na mogućnost iskorištavanja radnika.
Mišljenje da je Vlada odluku o mogućnosti zapošljavanja svih umirovljenika donijela zbog nedostatka radne snage dijeli više od dvije trećine ispitanika, dok ih polovica smatra kako Vlada shvaća da umirovljenici nemaju od čega živjeti. Petina ispitanika ovu odluku smatra reakcijom na želje umirovljenika koji žele raditi, navodi MojPosao.
