'Današnja hrvatska pomorska flota ostatak je ostataka nekadašnje trgovačke flote. To je posljedica mentaliteta hrvatske politike koja nikada nije vodila ovu zemlju cijeneći činjenicu da ona nije samo srednjoeuropska, nego prvenstveno mediteranska, odnosno jadranska zemlja. Dopustili smo da u godinama pomorske recesije hrvatska trgovačka flota postane plijen lihvara i špekulanata na svjetskom tržištu. Pomorci se tako danas samo još sa sjetom sjećaju pomorskih kompanija kao što je bila Croatia line, bivša Jugolinija, izuzetno ugledna svjetska kompanija, Slobodna plovidba Šibenik, Dalmatinska plovidba Vela Luka. Ova vlada nije pronašla pravi način za upravljanje pomorskim gospodarstvom, a to potvrđuje i činjenica da je prodan i zadnji trgovački brod Mediteranske plovidbe Korčula, upozorava Baranović.

Dodaje da je Jadransko more jedan od najvažnijih resursa za obnovu hrvatskog gospodarstva i izlaska iz krize. kako u dijelu koji se tiče iskorištavanja prirodnih bogatstava u ribolovu i marikulturi, tako i u djelu korištenja pomorskog dobra radi razvoja svih segmenata pomorskog gospodarstva, prvenstveno turizma i brodogradnje.

'Ogromna prednost Hrvatske je gospodarenje sa čak sedam posto obalne crte Mediterana, odnosno 5860 kilometara obalne crte. Dok mnoge države, koje su deficitarne obalnom crtom, ulažu velika sredstva da bi stvorile umjetnu obalu, nama, kojima je priroda dodijelila tako značajan resurs, ne pada na pamet da uredimo sustav onako kako treba. Smatram da je to obvezni zadatak nove hrvatske vlade koja ima viziju i zna kako to riješiti', ističe Baranović koji je bio i član pregovaračkog tima za poglavlje ribarstva.

Tvrdi i da do sada nije pronađena prava mjera u gospodarenju pomorskim dobrom ni u gospodarenju sektorom ribarstva. Kao jedan od najočitijih primjera navodi način na koji se postupilo sa zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom, odnosno ZERP-om. Pali smo, kako tvrdi, i na ispitu kada je u pitanju naše interno, domaće, unutarnacionalno gospodarenje biološkim bogatstvima.

'Ribarski sektor, odnosno ribarska politika traži reformu i povratak temeljnom postulatu gospodarenja prirodnim bogatstvima - iz prirode treba izuzimati onoliko ulova koliko to ona dopušta. Na tom ispitu su do sada pale sve političke garniture, no uvjereni smo da imamo dovoljno znanja, iskustva i mudrosti te da garnitura koja dolazi neće napraviti takve greške', poručuje HNS-ov kandidat.

BRODARI U CIJENI GORIVA PLAĆAJU CESTARINU

Baranović ističe i da će nova vlada stati i iza posrnule brodogradnje, tako da će 'osigurati dovoljno kisika, vremena i mogućnosti da se izvrši reforma unutar tog sektora te da se brodogradnja preusmjeri prema onim proizvodima i tehnologijama koje jamče zaradu'. Upozorava i na to da treba sačuvati i hrvatske privatne brodare, linijske brodare, s obzirom na to da nas iza 2014. čeka kabotaža i početak utrke naših brodara sa stranim kompanijama na hrvatskom tržištu, slijedom činjenice da je Hrvatska u pregovorima s EU prihvatila jedno od temeljnih načela EU, a to je sloboda nastanka tvrtke i kretanja kapitala.

'Da bismo ojačali naše brodare, potrebno im je osigurati primjerene uvjete rada. Pritom prvenstveno mislim na činjenicu da se danas hrvatski brodari opterećuju nepotrebnim troškovima, a posebno bih naglasio činjenicu da prilikom nabave goriva plaćaju cijenu u koju je uračunata trošarina, koja je definirana kao porez na luksuz, te cestarina, koja je definirana kao naknada za korištenje cestovne mreže. Možda baš ovaj posljednji primjer najzornije prikazuje koliko je kruta, neprofesionalna, pa čak i nemoralna i nelogična politika koja se svih ovih godina, u demokratskoj Hrvatskoj, vodila prema sektoru pomorstva', zaključuje Baranović koji bi uskoro mogao uploviti u burne političke vode kao prvi ribar u Hrvatskom saboru.